UDK 630*56:630*11(497.6)          631.442.2:630*56(497.6) Research results of the stand volume increment changes in mixed forests of beech, fir and spruce on limestone and dolomite in Federation of Bosnia and Herzegovina (FB&H), is presented in this work. Impact of different factors to volume increment value was investigated: habitat quality, values - indicators of structural characteristics particular forest stands, and orographic characteristics if the terrain. Impact of climate differences was investigated trough position of the forests stands in particular ecological-vegetation regions in B&H. Research was done on example of 799 forest stands, trough complex methods of multiple regression analyses, and variance analyses (ANOVA), The results shows that volume increment of the forest stands, besides taxation values: basal area, relative share species in volume, average diameter of the trees, medium height of the trees 50 cm in diameter, significantly depend of the altitude and belonging to particular ecological-vegetation regions in B&H. The result of the analyses is complex model for forest stand volume increment assessment. It was concluded that volume increment of these forest is higher about 1 m3/ha, now than 50 years ago, when very similar investigation was done in the same forests.

1 Doc. dr. sc. Dževada Sokolović (dzsokolovic@yahoo.com), Dr. sc. Muhamed Bajrić, (bajric_muhamed@yahoo.com), Prof. dr. sc. Safet Gurda, (safetgurda@yahoo. com), Šumarski fakultet, Univerziteta u Sarajevu, Katedra za iskorišćavanje šuma, projektovanje i građenje u šumarstvu i hortikulturi, Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina 2 Izv. prof. dr. sc. Dragutin Pičman, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb, e-mail: dpicman@sumfak.hr 3 Doc. dr. sc. Ahmet Lojo, Šumarski fakultet, Univerziteta u Sarajevu, Katedra za uređivanje šuma i urbanog zelenila, Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, e-mail: ahmetlojo@yahoo.com 4 Haris Koljić BSc. šumarstva, ul. Rejzovići bb, 79280 Ključ, e-mail: hariskoljic@hotmail.com ODREĐIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG RASPOREDA MREŽE SEKUNDARNIH ŠUMSKIH PROMETNICA

UDK 630*52:582.475(497.6) U radu se analiziraju debljinske i visinske strukture jednodobnih nenjegovanih šumskih zasada crnog bora različite starosti i uslova staništa na karbonatnim supstratima u Bosni. Utvrđene su prosječne procentualne raspodjele broja stabala po debljinskim i visinskim klasama za starosne klase širine 10 godina u okviru pojedinih bonitetnih razreda staništa i njihovi numerički parametri (aritmetička sredina, varijaciona širina, standardna devijacija, koeficijent varijacije, koeficijenti asimetrije i zaobljenosti). Dobijeni rezultati pokazuju veliki varijabilitet prečnika i visine stabala, odnosno intenzivno debljinsko i visinsko diferenciranje stabala ispitivanih zasada.

UDK 630*38:625.711.84 Za racionalno gazdovanje šumama i pravovremeno provođenje svih planiranih biotehničkih mjera, neophodno je izgraditi dovoljno gustu i razgranatu mrežu šumskih saobraćajnica. Pri tome se ima u vidu da putevi nemaju značaj samo za proizvodni aspekt šume, već i za sve ostale mnogobrojne aspekte: ekološki, sociološki, zaštitni itd. Najbolje rješenje u otvaranju šuma jeste kada se postigne da se sa što manje uloženih sredstava dobije što bolje otvorena šuma. Rezultat kojem se teži u otvaranju šuma jeste optimalna mreža šumskih saobraćajnica. Optimalizaciju mreže šumskih saobraćajnica je moguće uraditi pomoću matematičke formule minimiziranjem ukupnih troškova. Metode koje optimalizaciju mreže šumskih saobraćajnica rade pomoću računara, analiziraju veći broj faktora i imaju različit pristup u rješavanju otvaranja. U ovom radu je izvršena analiza na osnovu koje su se dobila područja pogodna za gradnju šumskih kamionskih puteva. Uticajni faktori koji su se uzeli za analizu su: normalna zaliha, dubina zemljišta i nagib terena. Nakon bodovanja područja, koja su za svaki od uticajnih faktora ponaosob manje ili više pogodna za gradnju šumskih kamionskih puteva, dobila se zbirna tematska karta. Na njoj su izdvojena područja koja su pogodna i područja koja nisu pogodna za gradnju šumskih kamionskih puteva.

For rational forest management and realization of the bio-technical planed activities on time it is inevitable to build widely branched network of forest roads of sufficient density. Simultaneously with this it is necessary to take into consideration that roads are not only significant for production aspect of forest but also for many other aspects: ecological, sociological, environmental etc. The best solution for forest opening is achieving the best possible forest accessibility with lowest possible investment. The targeted result in forest opening is optimum forest roads network. Optimization of forest roads network is achievable by mathematical formula of minimizing total costs. Methods for optimization of forest roads network by means of computers analyze numerous factors and have different approach to resolving forest opening. In this paper the analysis has been done in order to get areas suitable for construction of forest truck roads. Influence factors taken into account for analysis areas follows: normal stock, depth of the soil and terrain slope. After evaluation of areas which are more or less suitable for forest truck roads for each specific influence factor it has been got aggregate thematic map in which areas suitable and non suitable for construction of forest truck roads have been given.

UDK 630*52(497.6) Prva inventura šuma na velikim površinama u BiH je provedena prije 40 godina, u periodu od 1964. do 1968. Druga državna inventura šuma je započela u 2006. godini, sa planom da se završi krajem 2009. godine. Šumskogospodarska oblast „Unska” na sjeverozapadu BiH je premjerena u 2006. godini, u prvoj fazi inventure šuma. Ovaj rad sadrži skraćeno pojašnjenje inventurnih koncepata i podatke o glavnim taksacionim elementima za oblast Unsku, po glavnim kategorijama šuma i šumskih zemljišta, površina, zaliha i zapreminski prirast iz dvije državne inveture šuma koji su poređeni i prezentirani u ovom radu. Razlike u prikazanim podacima su značajne. Možemo sa sigurnošću reći da su se desile velike promjene tokom 40- godišnjeg perioda, u ukupnoj površini šuma i u stukturi površina po glavnim kategorijama šuma. Površine šuma su se povećale za oko 35%, za više od 60 000 ha. Zaliha je takođe povećana sa 125,8 m3/ha na 248 m3/ha ili ukupno za više od 40 350 000 m3 sveukupne drvne mase. Površine šuma su procijenjene na tri različita i neovisna načina. U drugoj inventuri površine šuma su mjerene interpretacijom satelitskih snimaka i na osnovu terenskih snimanja kroz broj ploha. Treći način se odnosi na sumiranje podataka iz važećih šumskogospodarskih osnova ovog područja. Razlike između podataka o površinama utvrđenih na tri različita načina nisu statističi značajne. Možemo zaključiti da je ovo važno pitanje utvrđivanja površina šuma i šumskih zemljišta riješeno na kvalitetan način i kroz terenska snimanja u ovoj oblasti i, s obzirom na to, pretpostavljamo da će biti kvalitetno urađeno i za cijelu BiH.

UDK 630*54:582.632.2(497.6 Sarajevo) U radu je predstavljen metodski pristup utvrđivanja bonitetne dispozicije staništa izdanačkih šuma bukve na području Kantona Sarajevo. Kao primarna naučna građa poslužili su podaci premjera izdanačkih šuma bukve na ovom području koji su obavljeni u toku 2005 i 2006 godine. Za izravnanje visina testiran je veći broj funkcija koje najbolje simuliraju razvojne tendencije sastojina. Izračunate srednje vrijednosti visina po debljinskim stepenima izravnate su primjenom Chapman- Richardove funkcije koja u odnosu na ostale testirane funkcije daje najprihvatljivije izravnanje i najbolje statističke parametre. Istom funkcijom izravnata je gornja i donja granica variranja visina ( H ± t × Sh ).Na taj način je utvrđen pojas ukupnog variranja visina koji je podijeljen na pet jednakih dijelova koji predstavljaju relativne bonitetne klase. Tako je za svaku sredinu bonitetne klase utvrđen matematički model za procjenu boniteta staništa. Nakon toga, utvrđen je matematički model za izračunavanje parcijalnih relativnih boniteta za svaki par izmjerenih ili izračunatih podataka (D1,3 i H ili Ds i Hs).