Šumske ceste kao trajni građevinski objekti zahtijevaju ispunjene minimalno propisane kvalitete i standarda tijekom izgradnje. Prema dostupnim podacima prosječni troškovi gradnje šumskih cesta u F BiH za 2019. godinu iznosili su 22.282,19 € po dužnom kilometru (Anon 2019a). Ovako niski troškovi gradnje nameću opravdano pitanje kvalitete novoizgrađenih šumskih cesta i potrebno mu je posvetiti odgovarajuću pozornost. Na području F BiH, zbog niza razloga, sve se više grade prilazne ili tzv. tehnološke šumske ceste, koje se zbog činjenice da se radi o vrsti šumskih cesta bez izvedene kolničke konstrukcije mogu koristiti samo po suhom vremenu te zbog toga ne ulaze u obračun klasične otvorenosti šuma. Osim toga, zbog nedostatka odvodnih jaraka i prevelikog uzdužnog nagiba nivelete na ovim cestama mogu nastati nesagledive ekološke posljedice. S obzirom da postojeća otvorenost šuma u F BiH nije na zadovoljavajućoj razini, cilj svih šumarskih poduzeća je njeno povećanje. Kako se gradnjom šumskih cesta bez izvedene kolničke konstrukcije ne utječe na povećanje otvorenosti, količina cesta koju je potrebno izgraditi za dostizanje ciljane klasične otvorenosti ostaje nepromijenjena. Kao rješenje za riješavanje navedene situacije, u praksi se u posljednje vrijeme sve više grade šumske ceste s elementima koji čine kombinaciju sporednih i prilaznih šumskih cesta. U ovom radu je izvršena analiza tehničkih i konstruktivnih elemenata za novoizgrađenu šumsku cestu „Braćinac - Doljanske stijene“ stacionaže 1,72 km. Na osnovi dobivenih rezultata, došlo se do saznanja o elementima koje na ovoj cesti treba unaprijediti kako bi se ista očuvala, odnosno kako bi se omogućilo njeno dugogodišnje korištenje. S tim u vezi evidentirana su odstupanja uzdužnog nagiba nivelete u odnosu na propisane veličine na 41% od ukupne dužine, na 26% od ukupne dužine nagibi škarpi usjeka nisu prilagođeni kategoriji materijala u kojoj su izgrađene, duž cijele šumske ceste nisu izgrađeni odvodni kanali. Navedena odstupanja daju za rezultat propadanje kolničke konstrukcije, s obzirom da su na 24% evidentirana manja, a na 9% veća oštećenja. Imajući u vidu da su mjerenja na terenu urađena samo godinu dana nakon izgradnje šumske ceste, nameće se zaključak da niska kvaliteta gradnje i nepridržavanje tehničkih propisia rezultira ubrzanim propadanje ceste.

The negative influence of timber harvesting on the forest environment is reflected through damage to the residual trees, regeneration, and forest soil. Considering that skidding, a popular extraction method, can cause substantial and severe damage to the remaining stand, the aim of this research was to determine damage to residual trees during skidding by an LKT 81T cable skidder, including oxen bunching. The research was conducted in eastern Bosnia and Herzegovina, in an uneven-aged mixed fir (Abies alba Mill.) and spruce (Picea abies L.) forest with pine (Pinus sylvestris L.) on limestone soils. Tree felling was conducted using a Husqvarna 372 XP chainsaw. Extraction operations caused damage to 6.31% of the residual trees in the stand. The most damage was “removed bark” (65.34%) and occurred on the lower parts of the tree, the butt end (55.11%) and root collar (32.39%). The average size of the damage was 197.08 cm2. A statistically significant correlation was found between the damage position and the diameter at the breast height (p < 0.05) and the damage position and damage size (p < 0.01) by Spearman correlation analysis. The conducted analysis by the chi-squared test showed that there is a statistically significant difference in the proportion of damage for trees with different distances to the nearest skid road (p = 0.0487), but the share of damaged trees did not decrease by increasing the distance from the skid road.

UDK: 630*232:582.475(497.6) Provenance experiments with forest trees provide valuable information about the growth and adaptability of population, often transferred from remote geographical regions and various climate conditions. This study researches the growth of nine provenances of silver fir from the area of its natural distribution in Bosnia and Herzegovina. The experiment was established in the year 1991 in the form of a random block system with 5 repetitions. For planting, we used five-year-old seedlings (2/3), and planting spacing was 2x2 m. Each Silver fir provenance was included with 320 plants. Measurement results in the 28th year of age show the existence of variations between silver fir provenances in characteristics; mean height, mean diameter and average tree volume. Silver fir provenance from Bosanski Petrovac showed the best results. The mean height of this Silver fir provenance at the age of 28 was 9.1 m, while the mean diameter was 11.9 cm. Provenances that show the lowest growth (8.1 m) were from Pale, Olovo-Klis and Konjic. Silver fir provenance from Konjic has the lowest mean diameter (10.7 cm). In all provenances, we have had a culmination of height increment in age between 20 and 25 years. Variation between tested silver fir provenances for examined characteristic “mean height” was larger (four groups of population) compared to examined characteristic “mean diameter” (two groups of population). Volume of mean tree (0.062m3) and assortment (111.33 m3/ha) in Bosanski Petrovac provenance was larger than spreadsheet values for the first yield class for Central Europe conditions. The trial shows that silver fir in Bosnia and Herzegovina is variable on the local level due to specific micro-habitual conditions in which it grows.

Aim of study: This research aims to determine if there are statistically significant differences among provenances of silver fir (Abies alba Mill.) as one of the most important tree species in Bosnia and Herzegovina, to choose a provenance with the best productivity for further silvicultural activities of silver fir in the country. Material and methods: The height and diameter at breast height were measured, and the basal area and volume of silver fir trees were calculated in the silver fir provenance test. The test contains nine provenances from Bosnia and Hezegovina and was launched in 1991, with 5-year-old seedlings (3+2). The data were collected in 2013. Main results: Variance analysis for all traits showed statistically significant differences among provenances. Average breast height diameter in 27-year-old plants for all provenances amounted to 11.0 cm, average height 8.4 m, average basal area 0.010342 m, and average volume 0.070845 m Highlights: The research results confirmed the existence of variability among silver fir provenances in Bosnia and Herzegovina, considering the morphological indicators. Provenance Bosanski Petrovac showed the highest values of all traits, which implies it is the best provenance for the further activities on seed collecting and producing planting material for afforestation in Bosnia and Herzegovina.

Debljina kore i njen udio u obujmu oblog drva predstavljaju bitne značajke u tehnološkom procesu pridobivanja drva, posebno u fazi preuzimanja drva. S obzirom da je itekako važno raspolagati s relativno točnim podacima ovih značajki kore za pojedine vrste drveća, osnovni cilj ovoga rada je istražiti navedene značajke kore bukve. Istraživanje je provedeno na području Kantona 10, a obuhvatilo je 678 stabla bukve od 10 do 85 cm promjera na prsnoj visini i od 5 do 40 m visine. Mjerenje srednjeg promjera i debljine kore obavljeno je metodom sekcioniranja, a ukupno je izmjereno 6.403 promjera i debljina kore ili 9,4 mjerenja po jednom stablu u prosjeku. Rezultati su pokazali sljedeće: a) povećanjem srednjeg promjera oblog drva dvostruka debljina kore povećava se od 6,05 mm (debljinski razred 12,5 cm) do 20,69 mm (debljinski razred 82,5 cm); b) povećanjem srednjeg promjera oblog drva udio se kore u obujmu eksponencijalno smanjuje od 9,44% (debljinski razred 12,5 cm) do 4,95% (debljinski razred 82,5 cm). ­Utvrđene razlike u komparaciji s drugim autorima koji su istraživali ove značajke kore bukve, ukazuju na važnost nastavka istraživanja i na drugim područjima u BiH. Na taj način bi se dobili pouzdaniji rezultati koji bi bili primjenjivi za cijelu državu ili parcijalno za pojedine njene dijelove, ako se razlika između područja pokaže statistički ­značajnom. Dobiveni rezultati predstavljaju nezaobilaznu polaznu osnovu za izradu tablica kore bukve i novog ­pravilnika o načinu izmjere oblog drva i utvrđivanja količina.

Spatial structure is the horizontal and vertical arrangement of individual trees. It affects many processes in the stand such as stability, production and regeneration. Stand structure parameters are used to describe spatial structure on experimental plots. The paper presents methods that describe the stand structure through three levels of diversity related to position, species and size. Research has been conducted on two experimental plots from the area of Olovo. Referent trees and their competitors were selected on both experimental plots, and competitors were defined by referent tree distance. The aim of this paper is to describe the spatial structure on experimental plot of European beech (Fagus sylvatica L.) and experimental plot of European beech and Scots pine (Pinus sylvestris L.). Indicators of spatial diversity, dimensional diversity and diversity of tree species have been determined to achieve that aim. For each experimental plots are described: horizontal tree distribution (Poisson Distribution, Clapham's Variance – Mean Ratio and Morisita's Index of Dispersion), diameter differentiation (Diameter Differentiation by Füldner and Dominance Index by Hui et al.), species diversity and structural diversity (Species Profile Index by Pretzsch) and species intermingling (Species Intermingling Index by Füldner). Obtained results show that the stand structure of both experimental plots deviates from random distribution. Dimensional diversity parameters indicate stronger intensity of competition for beech trees. Analysis of species diversity showed that beech trees occur in groups or patches, and the other represented species mix more intensive.

U radu su korišteni podaci izmjere 377 modelnih stabala smreke koja su mjerena u oborenom stanju na širem području unutar državnih raznodobnih sastojina u Kantonu 10 (Hercegbosanski Kanton). Za određivanje volumena krupnog drveta stabala primijenjena je metoda sekcioniranja sa sekcijama nejednakih apsolutnih dužina (najčešće od 1 – 2 m). Za izravnanje veličina volumena krupnog drveta od prsnog promjera i visine stabala primijenjena je metoda višestruke regresijske analize. Za procjenu parametara korištenih funkcija, testiranje značajnosti njihovih razlika te provođenje raznih transformacija, kao softversko rješenje korišteni su StatGraphics Centurion XVII. i Statistica 8.0. U cilju izbora „najboljeg“ modela za procjenu volumena krupnog drveta testiran je veći broj poznatih dendrometrijskih dvoparametarskih volumnih funkcija. Kvaliteta izjednačenja i prikladnost testiranih modela ocjenjivani su na bazi utvrđenih veličina osnovnih statističkih pokazatelja za karakteriziranje jačine korelacijskih veza. Najbolje ocjene parametara pokazao je model V7=a0+a1d1,3+a2h+a3d1,3h+a4d1,32+a5 d1,32h uz utvrđeni koeficijent determinacije: R2 = 0,99 i veličinu standardne greške regresije Sey=0,24 m3. Testirajući značajnost razlika između stvarnih volumena stabala iz uzorka i volumena tih istih stabala utvrđenih primjenom odabranog regresijskog modela, utvrđen je prosječni postotak odstupanja od 0,44%. To znači da su u prosjeku za 0,44% niži volumeni u odnosu na stvarne volumene na uzorku od 377 stabala smreke, što ukazuje da je ovaj regresijski model upotrebljiv za primjenu u praktičnom radu, jer je taj prosječni postotak manji od 1%.

Utvrđivanje kapaciteta proizvodnje sekundarnih energenata na podrucju Tuzlanskog kantona pružavažno uporiste za detaljnije i racionalnije planiranje koristenja drvnog otpada iz razlicitih izvora kojinastaje na navedenom podrucju. Za potrebe ovih istraživanja koristena je metoda analize i sinteze,kao i komparativna analiza na osnovu izvora podataka dobijenih od vlasnika postrojenja za proizvodnjusekundarnih energenata, drvoprerađivackih preduzeca i preduzeca koje gazduje sumama Tuzlanskogkantona, ostale relevantne dokumentacije iz Kantonalne privredne komore Tuzla, te na osnovuIzvjestaja o poslovanju i statistickih biltena. Trenutno je iskoristeno 59% kapaciteta postrojenja zaproizvodnju peleta na Tuzlanskom kantonu, proizvodnja briketa se realizuje sa 77%, a drvna sjeckasa 70%. Kolicina drvnog otpada iz prerade drveta iznosi cca 36 306 m³ godisnje. Stvarna realizacijaogrevnog drveta sa maloprodajom na podrucju Suma TK iznosila je 96.007 m3. Na podrucju Tuzlanskogkantona postoje prerađivaci (cijepanje) drveta sa 43% iskoristenog kapaciteta. Rezultati rada pokazujuda se potencijal proizvodnje sekundarnih energenata na podrucju Tuzlanskog kantona ne koristina zadovoljavajucem nivou. Maksimalni kapaciteti proizvodnje se ni približno ne ostvaruju. Da bi seosigurala isplativa i održiva proizvodnja peleta i briketa, osnovni uslov je da se raspolaže potrebnimkolicinama sirovine. Ukupna kolicina otpadnog drveta na podrucju Tuzlanskog kantona nije dovoljnaza maksimalni kapacitet instalisanih postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata. U tom slucajuneophodna je nabavka sirovine sa sireg podrucja BiH, zatim bolje koristenje otpada iz sumarstva, anarocito koristenje izdanackih suma. Kao sirovinska baza tu je svakako i mogucnost proizvodnje energetskihplantaža brzorastucih vrsta i sl.