Rad obrađuje problematiku otvorenosti šuma mrežom primarne šumske prometne infrastrukture te dinamiku građenja, održavanja i rekonstrukcije šumskih cesta u Federaciji BiH od 2005. do 2020. godine. Otvorenost šuma u Federaciji BiH još je značajno ispod potrebne minimalne (15 m/ha za brdsko-planinska područja) za racionalno gospodarenje šumskim resursima. Građenje je novih šumskih cesta imperativ za šumarske tvrtke, međutim dinamika izgradnje novih cesta daleko je ispod potrebne razine. Također, rekonstrukcija postojećih šumskih cesta koje su većinom građene 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, a čija nosivost nije usklađena sa zahtjevima suvremenih kamionskih skupova, gotovo pa u potpunosti izostaje. Jedan od osnovnih problema za provođenje predmetne analize jest prikaz podataka šumarskih poduzeća u Federaciji BiH, koja rekonstrukciju, održavanje i redovitu sanaciju daju kao jedan podatak, zbog čega realne pokazatelje stvarno izvršenih radova za pojedinačne vrste radova nije moguće na pravi način opisati. Uz kvantitativne podatke koji su dani u radu, također su iskazani i financijski pokazatelji planiranih i realiziranih radova.

Negativni efekti izvođenja radova u sektoru šumarstva sa aspekta zdravlja i sigurnosti radnika posebno su izraženi u okviru tehnološkog procesa iskorištavanja šuma. Sječa stabala i izrada šumskih drvnih sortimenata u Bosni i Hercegovinin obavlja se motornim pilama, a privlačenje drveta skiderima u najvećem broju slučajeva. Cilj istraživanja prikazanog u ovom radu je utvrđivanje opterećenja radnika u fazi sječe i izrade šumskih drvnih sortimenata iz razloga djelimične mehanizacije radova, tj. upotebe motor-manuelnog sredstva rada. Težina rada može se procijeniti na osnovu pulsa radnika, poređenjem pulsa mjerenog tokom odmora i rada, što je zbog praktičnosti veoma pogodan metod za istraživanja u oblasti šumarstva. Mjerenje pulsa sjekača obavljeno je uz upotrebu Garmin Forerunner 35 pametnog sata za trčanje (Garmin Ltd., United States) sa kontinuiranim mjerenjem i čuvanjem podataka. Rad sjekača sniman je akcionom kamerom tokom cijelog radnog dana. Istraživanje je provedeno u mješovitim raznodobnim šumama bukve i jele sa smrčom na području kojim gazduju KJP „Sarajevo šume“  i JP „Šumsko - privredno društvo Zeničko - dobojskog kantona“  d.o.o. Zavidovići. Prosječan puls tokom rada uključujući produktivno vrijeme i prekide rada iznosi 117 o/min (otkucaja u minuti) za radnika A, odnosno 113 o/min za radnika B. Rezultati Kruskal-Wallis testa su pokazali postojanje statistički značajnih razlika u vrijednostima prosječnog pulsa u zavisnosti od elementa studija rada (radne operacije i prekidi rada). Najmanje vrijednosti pulsa evidentirane su tokom pripremno-završnog vremena za oba radnika, a najveće vrijednosti tokom hoda do radilišta za radnika A, odnosno rješavanja ustave za radnika B. Prosječni puls tokom rada (%HRR) za radnika A iznosi 47.15%, odnosno 50.00% za radnika B. Rezultati istraživanja su pokazali da opterećenje sjekača prelazi dozvoljenu vrijednost od 40% što odgovara teškom radu i može imati negativni uticaj na zdravlje radnika. Uzimajući u obzir da su utvrđene nešto veće vrijednosti prosječnog pulsa tokom rada (%HRR) u odnosu na rezultate drugih istraživanja neophodno je razmotriti mjere za njegovo smanjene a koje bi podrazumijevale obuku radnika, promjene u organizaciji rada i kontinuiranu procjenu radne sposobnosti radnika.

Debljina kore i njen udio u obujmu oblog drva predstavljaju bitne značajke u tehnološkom procesu pridobivanja drva, posebno u fazi preuzimanja drva. S obzirom da je itekako važno raspolagati s relativno točnim podacima ovih značajki kore za pojedine vrste drveća, osnovni cilj ovoga rada je istražiti navedene značajke kore bukve. Istraživanje je provedeno na području Kantona 10, a obuhvatilo je 678 stabla bukve od 10 do 85 cm promjera na prsnoj visini i od 5 do 40 m visine. Mjerenje srednjeg promjera i debljine kore obavljeno je metodom sekcioniranja, a ukupno je izmjereno 6.403 promjera i debljina kore ili 9,4 mjerenja po jednom stablu u prosjeku. Rezultati su pokazali sljedeće: a) povećanjem srednjeg promjera oblog drva dvostruka debljina kore povećava se od 6,05 mm (debljinski razred 12,5 cm) do 20,69 mm (debljinski razred 82,5 cm); b) povećanjem srednjeg promjera oblog drva udio se kore u obujmu eksponencijalno smanjuje od 9,44% (debljinski razred 12,5 cm) do 4,95% (debljinski razred 82,5 cm). ­Utvrđene razlike u komparaciji s drugim autorima koji su istraživali ove značajke kore bukve, ukazuju na važnost nastavka istraživanja i na drugim područjima u BiH. Na taj način bi se dobili pouzdaniji rezultati koji bi bili primjenjivi za cijelu državu ili parcijalno za pojedine njene dijelove, ako se razlika između područja pokaže statistički ­značajnom. Dobiveni rezultati predstavljaju nezaobilaznu polaznu osnovu za izradu tablica kore bukve i novog ­pravilnika o načinu izmjere oblog drva i utvrđivanja količina.

Length of the primary forest roads in the Federation of BiH is 11.821,00 km that includes the categories of public and forest truck roads. Cantonal Public companies for forest management in the Federation of BiH are responsible for the design, construction and maintenance of forest truck roads. The starting point in the analysis related to forest truck roads is to determine the quality and quantity of the existing forest road network. This paper deals with data for all forest truck roads in the territory of Federation of BiH that in total includes 2.907 forest truck roads. The following data were collected and analysed: pavement type, pavement width, longitudinal slope and traffic load per year per 24 h. The analysis of these elements can serve as the basis for categorizing of forest truck roads into primary, secondary and access roads, as well as starting point in planning process related to the maintenance works and future forest road construction.

Mechanisation used in forest utilisation has an impact on the occurrence of damage in stand and on forest land. The research in this work had the objective of determining damage on fir trees and other tree species during felling and processing of trees and their skidding using the forest cable-skidder. The research wasconducted in mixed beech and fir forests in the area of FMA “Glamočko”, M.U. “Hrbinje-Kujača”. The following data were gathered on damaged trees: tree type, breast height diameter, economic importance of the tree, amount of damage, location of damage, cause of damage, types of damage. Damage was recorded on a total of 305 trees, 133 trees of silver fir (Abies alba), 130 trees of European beech (Fagus sylvatica), 33 trees of European spruce (Picea abies), 8 trees of rowan/mountain-ash (Sorbusaucuparia) and one tree of sycamore (Acer pseudoplatanus). The overall damage intensity was 18.7%, but together with the old damages, the overall number of ‘wounds’ is 496. According to this, when the old damage isalso considered, then the intensity of damage amounts to 30.6%. The largest amount of damage is in the diameter sub-class ranging from 10 to 14.99 cm. According to the cause of damage, the largest amount of damage occurred during the wood extraction phase (217 trees), while during the felling phase, 88 trees or 29% were damaged. Since the wood extraction phase is divided into the winching and skidding phases, the total number of damaged trees during the winching phase amounted to 157 or 52%, while during the skidding phase, the number of damaged trees was 60 or 19%. To reduce damage to the trees during following operations in forest utilisation, it is necessary to perform more frequent training of all employees working on forest utilisation, to increase controls in execution of operations during forest utilisation, modernise machines used during forest exploitation, and in quality manner open compartments with forest road infrastructure.

Ozljede na radu i profesionalne bolesti radnika pouzdan su indikator procjene stanja sigurnosti pri radu. Osnovni je cilj ovoga rada odgovarajuća analiza stanja sigurnosti pri radu u Javnom poduzeću Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskoga kantona d.o.o. Zavidovići. Predmet su analize bile ozljede na radu, profesionalne i druge bolesti šumarskih radnika u razdoblju od 2006. do 2015. godine. Ozljede su analizirane prema deset pokazatelja. U analiziranom razdoblju zabilježene su 594 ozljede na radu, od čega tri smrtna slučaja. Najviše ozljeda dogodilo se neposrednim izvršiteljima radnih operacija pridobivanja drva (66,3 %), a najrizičnija je profesija sjekač (57,7 %). Predmet rada (drvo i grane) bili su najčešći materijalni uzrok ozljeda (49,3 %), a najčešće su ozlijeđeni ekstremiteti radnika – noge i ruke (70 %). Najveći broj ozljeda zabilježen je početkom radnoga tjedna i dana. Na osnovi broja ozljeda po obujmu izrađenoga drva (314/mil. m3) te indeksa od 60 ozljeda na 1000 zaposlenika stanje sigurnosti pri radu može se ocijeniti kao iznimno nezadovoljavajuće.

UDK: 630*36:631.372]:65.015(497.6) This paper presents the research results of the skidding productivity for the Ecotrac 120V skidder in mountainous areas of MU „Igmanˮ in Bosnia and Herzegovina. Time and work study were performed. Multiple regression analysis was used for determination of work operations time consumption depending on influencing factors. The following influencing factors were recorded: the condition of the tractor road (surface), the skidding distance, the winching distance, number of pieces in the load, the volume of the load and the slope of the tractor road. The share of productive time in the total work time is 58.47%. The average value of the influencing factors was established: unloaded travel distance 585.26 m, loaded travel distance 490.49 m, winching distance 16.83 m, number of pieces in the load 5.95, the volume of the load 5.17 m3 and the volume of the piece in the load 1.02 m3. The half-tree length method was used. Standard time for skidding and daily skidding productivity were expressed depending on the skidding distance, while average values were used for other influencing factors. The standard time for skidding was 6.57 min/m3 at a skidding distance of 100 m, i.e. 17.60 min/m3 at a skidding distance of 1,500 m. The daily skidding productivity ranges from 73.07 m3/day at a skidding distance of 100 m to 27.28 m3/day at a skidding distance of 1,500 m. Comparison of the daily skidding productivity with the results of other researches showed that the Ecotrac 120V skidder in this particular case realizes approximately the same skidding productivity under similar working conditions.

UDK: 630*38:625.711.84(497.6 Sarajevo) The time period of forests opening and construction of forest truck roads in the analyzed area is longer than half of century. In such long time interval different types of vehicles for transport of timber assortments have been applied. Due to this fact technical elements of constructed roads are different. The vehicles currently used for the transport of timber assortments cause an accelerated destruction of forest truck roads due to inappropriate carriage way quality. Besides traffic load the forest truck roads are exposed to permanent atmospheric influences. The above specified and other reasons condition obligatory and regular maintenance and reconstruction of forest truck roads depends on the current condition of forest truck roads as well as on the plans for further use. In this article the condition of forest truck roads in the Forest management regions of Sarajevo Canton has been determined. The most frequent types of damages and causes of their occurrence have been registered. The methods for maintenance and rehabilitation-reconstruction of forest truck roads have been selected and their costs have been calculated. In the time when construction of new kilometers of forest truck roads is more and more rare, timely, adequate and financially justified maintenance of the existing network of forest truck roads is one of the key question for their undisturbed use. On the basis of results obtained in this research the guidelines for the time period and the ways of maintenance of forest truck roads have been given. The application of these guidelines should help in achieving of the best and most economical total results through the long-term use of forest truck roads.