U radu je predstavljen postupak izbora najpogodnijeg numeričkog modela za utvrđivanje indeksa staništa (SI – site index) kao apsolutne mjere proizvodnog potencijala (boniteta) staništa jednodobnih nenjegovanih sastojina bijelog bora na karbonatnim supstratima u BiH. Objekat istraživanja su predstavljale jednodobne nenjegovane sastojine bijelog bora različitih taksacionih i stanišnih karakteristika. Metodom privremenih oglednih parcela prikupljeno je više općih i taksacionih podataka, a zatim su njihovom obradom i analizom utvrđeni najvažniji strukturni i proizvodni parametri sastojina odvojeno po relativnim visinskim bonitetnim klasama staništa (RB). Za utvrđivanje numeričkog modela za procjenu indeksa staništa (SI) primijenjene su metode korelacione i regresione analize, a za predstavljanje veličina osnovnih taksacionih elemenata prema veličinama SI grafička metoda. U cilju predstavljanja veličina osnovnih taksacionih elemenata po utvrđenim SI klasama uspostavljena je korelaciona veza između SI50 (pri starosti od 50 godina)i postojećih relativnih bonitetnih klasa (RB) jednodobnih sastojina bijelog bora. Ova veza je poslužila za izradu proizvodne diferencijacije staništa jednodobnih sastojina bijelog bora na karbonatnim susptratima u BiH koja omogućava prikaz veličina osnovnih taksacionih elemenata ovih sastojina zavisno od starosti i SI50. Poređenjem utvrđenih rezultata istraživanja s odgovarajućim rezultatima drugih autora zaključeno je da su jednodobne sastojine bijelog bora u BiH srednje produktivne.

Debljina kore i njen udio u obujmu oblog drva predstavljaju bitne značajke u tehnološkom procesu pridobivanja drva, posebno u fazi preuzimanja drva. S obzirom da je itekako važno raspolagati s relativno točnim podacima ovih značajki kore za pojedine vrste drveća, osnovni cilj ovoga rada je istražiti navedene značajke kore bukve. Istraživanje je provedeno na području Kantona 10, a obuhvatilo je 678 stabla bukve od 10 do 85 cm promjera na prsnoj visini i od 5 do 40 m visine. Mjerenje srednjeg promjera i debljine kore obavljeno je metodom sekcioniranja, a ukupno je izmjereno 6.403 promjera i debljina kore ili 9,4 mjerenja po jednom stablu u prosjeku. Rezultati su pokazali sljedeće: a) povećanjem srednjeg promjera oblog drva dvostruka debljina kore povećava se od 6,05 mm (debljinski razred 12,5 cm) do 20,69 mm (debljinski razred 82,5 cm); b) povećanjem srednjeg promjera oblog drva udio se kore u obujmu eksponencijalno smanjuje od 9,44% (debljinski razred 12,5 cm) do 4,95% (debljinski razred 82,5 cm). ­Utvrđene razlike u komparaciji s drugim autorima koji su istraživali ove značajke kore bukve, ukazuju na važnost nastavka istraživanja i na drugim područjima u BiH. Na taj način bi se dobili pouzdaniji rezultati koji bi bili primjenjivi za cijelu državu ili parcijalno za pojedine njene dijelove, ako se razlika između područja pokaže statistički ­značajnom. Dobiveni rezultati predstavljaju nezaobilaznu polaznu osnovu za izradu tablica kore bukve i novog ­pravilnika o načinu izmjere oblog drva i utvrđivanja količina.

Mechanisation used in forest utilisation has an impact on the occurrence of damage in stand and on forest land. The research in this work had the objective of determining damage on fir trees and other tree species during felling and processing of trees and their skidding using the forest cable-skidder. The research wasconducted in mixed beech and fir forests in the area of FMA “Glamočko”, M.U. “Hrbinje-Kujača”. The following data were gathered on damaged trees: tree type, breast height diameter, economic importance of the tree, amount of damage, location of damage, cause of damage, types of damage. Damage was recorded on a total of 305 trees, 133 trees of silver fir (Abies alba), 130 trees of European beech (Fagus sylvatica), 33 trees of European spruce (Picea abies), 8 trees of rowan/mountain-ash (Sorbusaucuparia) and one tree of sycamore (Acer pseudoplatanus). The overall damage intensity was 18.7%, but together with the old damages, the overall number of ‘wounds’ is 496. According to this, when the old damage isalso considered, then the intensity of damage amounts to 30.6%. The largest amount of damage is in the diameter sub-class ranging from 10 to 14.99 cm. According to the cause of damage, the largest amount of damage occurred during the wood extraction phase (217 trees), while during the felling phase, 88 trees or 29% were damaged. Since the wood extraction phase is divided into the winching and skidding phases, the total number of damaged trees during the winching phase amounted to 157 or 52%, while during the skidding phase, the number of damaged trees was 60 or 19%. To reduce damage to the trees during following operations in forest utilisation, it is necessary to perform more frequent training of all employees working on forest utilisation, to increase controls in execution of operations during forest utilisation, modernise machines used during forest exploitation, and in quality manner open compartments with forest road infrastructure.

UDK 630*52(497.6)(083.133) Ovaj manual opisuje vrste podataka i načine njihovog snimanja/mjerenja na terenu, kao i načine evidentiranja snimljenih veličina, odnosno obilježja. Sastavni je dio Metodike druge državne inventure šuma u BiH. Manual je namijenjen za obuku terenskih sekcija koje će vršiti taksaciona snimanja na terenu, kao kratki podsjetnik koji e koristiti tokom snimanja. Za potpuno razumijevanje metodike neophodno je proučiti cjelokupni materijal. Opisi pojedinih aktivnosti taksacionih snimanja na terenu, tj. naslovi pojedinih dijelova ovog manuala, usklađeni su sa obilježavanjem pojedinih polja u obrascima (formularima) za unos snimljenih podataka. To će olakšati razumijevanje pojedinih detalja u obrascima. Radni timovi imaju obavezu da sa sobom nose ovaj manual tokom rada na terenu. Nemaju pravo mijenjati bilo koje dijelove ili postupati suprotno objašnjenim postupcima rada tokom taksacionih snimanja. Šef sekcije je odgovoran za korektnu primjenu metodike prilikom taksacionih snimanja. Prije polaska na teren vođa snimačke grupe planira terenski rad pomoću karata, provjerava opasnost pristupa traktu zbog mina i priprema komplet opreme (mjerne instrumente, obrasce za snimanje, željezne markere i drugo) .

UDK 630*52(497.6) Prva inventura šuma na velikim površinama u BiH je provedena prije 40 godina, u periodu od 1964. do 1968. Druga državna inventura šuma je započela u 2006. godini, sa planom da se završi krajem 2009. godine. Šumskogospodarska oblast „Unska” na sjeverozapadu BiH je premjerena u 2006. godini, u prvoj fazi inventure šuma. Ovaj rad sadrži skraćeno pojašnjenje inventurnih koncepata i podatke o glavnim taksacionim elementima za oblast Unsku, po glavnim kategorijama šuma i šumskih zemljišta, površina, zaliha i zapreminski prirast iz dvije državne inveture šuma koji su poređeni i prezentirani u ovom radu. Razlike u prikazanim podacima su značajne. Možemo sa sigurnošću reći da su se desile velike promjene tokom 40- godišnjeg perioda, u ukupnoj površini šuma i u stukturi površina po glavnim kategorijama šuma. Površine šuma su se povećale za oko 35%, za više od 60 000 ha. Zaliha je takođe povećana sa 125,8 m3/ha na 248 m3/ha ili ukupno za više od 40 350 000 m3 sveukupne drvne mase. Površine šuma su procijenjene na tri različita i neovisna načina. U drugoj inventuri površine šuma su mjerene interpretacijom satelitskih snimaka i na osnovu terenskih snimanja kroz broj ploha. Treći način se odnosi na sumiranje podataka iz važećih šumskogospodarskih osnova ovog područja. Razlike između podataka o površinama utvrđenih na tri različita načina nisu statističi značajne. Možemo zaključiti da je ovo važno pitanje utvrđivanja površina šuma i šumskih zemljišta riješeno na kvalitetan način i kroz terenska snimanja u ovoj oblasti i, s obzirom na to, pretpostavljamo da će biti kvalitetno urađeno i za cijelu BiH.

UDK 630*52(497.6)                                                                                                             Metodika druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini rezultat je rada tima stručnjaka sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu i saradnika na projektu, stručnjaka sa Šumarskog fakulteta u Banjoj Luci. Posao na izradi Metodike za provođenje druge državne inventure šuma u BiH su pokrenula dva entitetska ministarstva u Bosni i Hercegovini u toku 2005. godine. Predloženikoncept Metodike u decembru 2005. godine neposredno je poslužio kao osnov za pokretanje pilot projekta II državne inventure šuma Faza 1 u toku 2006. godine, uz određene dopune i izmjene koje je uradio spoljnji saradnik profesor Milan Hočevar.Nakon provedene prve faze inventure izvšena je analiza rada na poslovima inventure i obrade podataka. Kao rezultat toga, uz manje izmjene i dopune, izrađena je konačna verzija metodike druge državne inventure šuma.

UDK 630*51: 007.51 U radu su predstavljene mogućnosti primjene GIS alata u testiranju različitih oblika i broja primjernih površina kao jedinica uzorka za procjenu površina šuma i šumskog zemljišta u inventurama šuma na velikim površinama radi izbora najprikladnije forme uzorka. Za testiranja kreirani su različiti modeli uzoraka. Primjerne površine unutar traktova - klastera su formirane u digitalnom obliku i sistematski raspoređene u kvadratnoj mreži čineći uvijek isti stepen izbora u uzorak. Kao uzorak za testiranje korišćeni su stvarni podaci o površinama šuma sa vektorskih karata koje pokrivaju oko jedne destine površine BiH, odnosno površine šuma i šumskih zemljišta. Sve karte su objedinjene na jednom sloju, čime se došlo do jedne jedinstvene karte svih sastojina. Metodom preklapanja slojeva uz istovremeno preklapanje njihovih baza podataka, dolazi se brzo do rezultata kakav bi se dobio inventurom šuma. Daljnjim statističkim analizama rezultirajućih baza može se doći do odgovora na pitanje koji je od modela uzorka najreprezentativniji i daje najpribližnije podatke o površinama u odnosu na stvarne. Ovaj rad u suštini ne daje konačan odgovor, već samo usmjerava na metod kojim se može do njega doći. Metod je korišten u razradi uzorka za provođenje druge državne inventure šuma u Bosni i Hercegovini.