Basic principles, methodological approach to the CORINE Land Cover database–revision and correction of the CORINE 2000 (the first inventory) and preparation of the CLC2006 database are shown. The CORINE Land Cover 2006 project in Bosnia and Herzegovina (CLC2000 and CLC2006) is used as a main source of data in this paper. Special attention will be given to the metodological approach in identifying land use changes, land cover between 2000-2006. Bearing in mind that land use changes have been produced by using GIS technology, this work present GIS as a tool, while various possibilities of this tool regarding data analysis presented as well. The possibility of using the CORINE 2006 in land use planning processes in B&H is presented.

UDK 630*81:674.031.632.2 This paper presents the research results on: Variation of widths and heights of 1-3 seriate wood rays within beech stem (Fagus silvatica,L.) Variation of widths and heights of 1-3 seriate wood rays within normal and tension branch

UDK 630*222:582.632.2(497.6 Sarajevo)          581.92:582.632.2(497.6 Sarajevo) U Bosni i Hercegovini od niskih (izdanačkih šuma), najveću površinu zauzimaju niske šume bukve. Ove šume su nastale pod snažnim antropogenim uticajem lokalnog stanovništva koje je sjeklo bukvu za ogrijev, a ne sistemskim gospodarenjem niskim šumama. Florističko - vegetacijske karakteristike kao i diverzitet ovih šuma je malo istraživan.

UDK 630*23/.24:582.632.2(497.6 Sarajevo)          630*111/.114:582.632.2(497.6 Sarajevo) Panjače bukve u BiH zauzimaju površinu od 351.000 hektara, što je oko 13 % od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta. Proizvodne mogućnosti ovih šuma nisu potpuno iskorištene pa je potrebno uzgojnim zahvatima poboljšati njihovo stanje. U ovom radu analizirane su stanišne karakteristike panjače bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva. U 60-godišnjoj panjači bukve postavljene su (u proljeće 2007. godine) dvije eksperimentalne plohe na kojim su provedena dva načina prorjeđivanja i to: selektivna prorjeda i selektivna prorjeda sa čišćenjem zaostalih i loših izbojaka sa panja. Stanišne i strukturne karakteristike imaju odlučujući značaj kod odabira načina prorjeđivanja panjača u cilju prevođenja u viši uzgojni oblik. Prorjedu treba prilagoditi stanju u kojem se panjača nalazi. Selektivna prorjeda uz uklananje zaostalih i loših izbojaka sa panja treba biti osnov za buduće mjere njege u mlađim panjačama bukve.