Šumske ceste kao trajni građevinski objekti zahtijevaju ispunjene minimalno propisane kvalitete i standarda tijekom izgradnje. Prema dostupnim podacima prosječni troškovi gradnje šumskih cesta u F BiH za 2019. godinu iznosili su 22.282,19 € po dužnom kilometru (Anon 2019a). Ovako niski troškovi gradnje nameću opravdano pitanje kvalitete novoizgrađenih šumskih cesta i potrebno mu je posvetiti odgovarajuću pozornost. Na području F BiH, zbog niza razloga, sve se više grade prilazne ili tzv. tehnološke šumske ceste, koje se zbog činjenice da se radi o vrsti šumskih cesta bez izvedene kolničke konstrukcije mogu koristiti samo po suhom vremenu te zbog toga ne ulaze u obračun klasične otvorenosti šuma. Osim toga, zbog nedostatka odvodnih jaraka i prevelikog uzdužnog nagiba nivelete na ovim cestama mogu nastati nesagledive ekološke posljedice. S obzirom da postojeća otvorenost šuma u F BiH nije na zadovoljavajućoj razini, cilj svih šumarskih poduzeća je njeno povećanje. Kako se gradnjom šumskih cesta bez izvedene kolničke konstrukcije ne utječe na povećanje otvorenosti, količina cesta koju je potrebno izgraditi za dostizanje ciljane klasične otvorenosti ostaje nepromijenjena. Kao rješenje za riješavanje navedene situacije, u praksi se u posljednje vrijeme sve više grade šumske ceste s elementima koji čine kombinaciju sporednih i prilaznih šumskih cesta. U ovom radu je izvršena analiza tehničkih i konstruktivnih elemenata za novoizgrađenu šumsku cestu „Braćinac - Doljanske stijene“ stacionaže 1,72 km. Na osnovi dobivenih rezultata, došlo se do saznanja o elementima koje na ovoj cesti treba unaprijediti kako bi se ista očuvala, odnosno kako bi se omogućilo njeno dugogodišnje korištenje. S tim u vezi evidentirana su odstupanja uzdužnog nagiba nivelete u odnosu na propisane veličine na 41% od ukupne dužine, na 26% od ukupne dužine nagibi škarpi usjeka nisu prilagođeni kategoriji materijala u kojoj su izgrađene, duž cijele šumske ceste nisu izgrađeni odvodni kanali. Navedena odstupanja daju za rezultat propadanje kolničke konstrukcije, s obzirom da su na 24% evidentirana manja, a na 9% veća oštećenja. Imajući u vidu da su mjerenja na terenu urađena samo godinu dana nakon izgradnje šumske ceste, nameće se zaključak da niska kvaliteta gradnje i nepridržavanje tehničkih propisia rezultira ubrzanim propadanje ceste.

The negative influence of timber harvesting on the forest environment is reflected through damage to the residual trees, regeneration, and forest soil. Considering that skidding, a popular extraction method, can cause substantial and severe damage to the remaining stand, the aim of this research was to determine damage to residual trees during skidding by an LKT 81T cable skidder, including oxen bunching. The research was conducted in eastern Bosnia and Herzegovina, in an uneven-aged mixed fir (Abies alba Mill.) and spruce (Picea abies L.) forest with pine (Pinus sylvestris L.) on limestone soils. Tree felling was conducted using a Husqvarna 372 XP chainsaw. Extraction operations caused damage to 6.31% of the residual trees in the stand. The most damage was “removed bark” (65.34%) and occurred on the lower parts of the tree, the butt end (55.11%) and root collar (32.39%). The average size of the damage was 197.08 cm2. A statistically significant correlation was found between the damage position and the diameter at the breast height (p < 0.05) and the damage position and damage size (p < 0.01) by Spearman correlation analysis. The conducted analysis by the chi-squared test showed that there is a statistically significant difference in the proportion of damage for trees with different distances to the nearest skid road (p = 0.0487), but the share of damaged trees did not decrease by increasing the distance from the skid road.

UDK: 630*232:582.475(497.6) Provenance experiments with forest trees provide valuable information about the growth and adaptability of population, often transferred from remote geographical regions and various climate conditions. This study researches the growth of nine provenances of silver fir from the area of its natural distribution in Bosnia and Herzegovina. The experiment was established in the year 1991 in the form of a random block system with 5 repetitions. For planting, we used five-year-old seedlings (2/3), and planting spacing was 2x2 m. Each Silver fir provenance was included with 320 plants. Measurement results in the 28th year of age show the existence of variations between silver fir provenances in characteristics; mean height, mean diameter and average tree volume. Silver fir provenance from Bosanski Petrovac showed the best results. The mean height of this Silver fir provenance at the age of 28 was 9.1 m, while the mean diameter was 11.9 cm. Provenances that show the lowest growth (8.1 m) were from Pale, Olovo-Klis and Konjic. Silver fir provenance from Konjic has the lowest mean diameter (10.7 cm). In all provenances, we have had a culmination of height increment in age between 20 and 25 years. Variation between tested silver fir provenances for examined characteristic “mean height” was larger (four groups of population) compared to examined characteristic “mean diameter” (two groups of population). Volume of mean tree (0.062m3) and assortment (111.33 m3/ha) in Bosanski Petrovac provenance was larger than spreadsheet values for the first yield class for Central Europe conditions. The trial shows that silver fir in Bosnia and Herzegovina is variable on the local level due to specific micro-habitual conditions in which it grows.

Aim of study: This research aims to determine if there are statistically significant differences among provenances of silver fir (Abies alba Mill.) as one of the most important tree species in Bosnia and Herzegovina, to choose a provenance with the best productivity for further silvicultural activities of silver fir in the country. Material and methods: The height and diameter at breast height were measured, and the basal area and volume of silver fir trees were calculated in the silver fir provenance test. The test contains nine provenances from Bosnia and Hezegovina and was launched in 1991, with 5-year-old seedlings (3+2). The data were collected in 2013. Main results: Variance analysis for all traits showed statistically significant differences among provenances. Average breast height diameter in 27-year-old plants for all provenances amounted to 11.0 cm, average height 8.4 m, average basal area 0.010342 m, and average volume 0.070845 m Highlights: The research results confirmed the existence of variability among silver fir provenances in Bosnia and Herzegovina, considering the morphological indicators. Provenance Bosanski Petrovac showed the highest values of all traits, which implies it is the best provenance for the further activities on seed collecting and producing planting material for afforestation in Bosnia and Herzegovina.

Debljina kore i njen udio u obujmu oblog drva predstavljaju bitne značajke u tehnološkom procesu pridobivanja drva, posebno u fazi preuzimanja drva. S obzirom da je itekako važno raspolagati s relativno točnim podacima ovih značajki kore za pojedine vrste drveća, osnovni cilj ovoga rada je istražiti navedene značajke kore bukve. Istraživanje je provedeno na području Kantona 10, a obuhvatilo je 678 stabla bukve od 10 do 85 cm promjera na prsnoj visini i od 5 do 40 m visine. Mjerenje srednjeg promjera i debljine kore obavljeno je metodom sekcioniranja, a ukupno je izmjereno 6.403 promjera i debljina kore ili 9,4 mjerenja po jednom stablu u prosjeku. Rezultati su pokazali sljedeće: a) povećanjem srednjeg promjera oblog drva dvostruka debljina kore povećava se od 6,05 mm (debljinski razred 12,5 cm) do 20,69 mm (debljinski razred 82,5 cm); b) povećanjem srednjeg promjera oblog drva udio se kore u obujmu eksponencijalno smanjuje od 9,44% (debljinski razred 12,5 cm) do 4,95% (debljinski razred 82,5 cm). ­Utvrđene razlike u komparaciji s drugim autorima koji su istraživali ove značajke kore bukve, ukazuju na važnost nastavka istraživanja i na drugim područjima u BiH. Na taj način bi se dobili pouzdaniji rezultati koji bi bili primjenjivi za cijelu državu ili parcijalno za pojedine njene dijelove, ako se razlika između područja pokaže statistički ­značajnom. Dobiveni rezultati predstavljaju nezaobilaznu polaznu osnovu za izradu tablica kore bukve i novog ­pravilnika o načinu izmjere oblog drva i utvrđivanja količina.

Spatial structure is the horizontal and vertical arrangement of individual trees. It affects many processes in the stand such as stability, production and regeneration. Stand structure parameters are used to describe spatial structure on experimental plots. The paper presents methods that describe the stand structure through three levels of diversity related to position, species and size. Research has been conducted on two experimental plots from the area of Olovo. Referent trees and their competitors were selected on both experimental plots, and competitors were defined by referent tree distance. The aim of this paper is to describe the spatial structure on experimental plot of European beech (Fagus sylvatica L.) and experimental plot of European beech and Scots pine (Pinus sylvestris L.). Indicators of spatial diversity, dimensional diversity and diversity of tree species have been determined to achieve that aim. For each experimental plots are described: horizontal tree distribution (Poisson Distribution, Clapham's Variance – Mean Ratio and Morisita's Index of Dispersion), diameter differentiation (Diameter Differentiation by Füldner and Dominance Index by Hui et al.), species diversity and structural diversity (Species Profile Index by Pretzsch) and species intermingling (Species Intermingling Index by Füldner). Obtained results show that the stand structure of both experimental plots deviates from random distribution. Dimensional diversity parameters indicate stronger intensity of competition for beech trees. Analysis of species diversity showed that beech trees occur in groups or patches, and the other represented species mix more intensive.

U radu su korišteni podaci izmjere 377 modelnih stabala smreke koja su mjerena u oborenom stanju na širem području unutar državnih raznodobnih sastojina u Kantonu 10 (Hercegbosanski Kanton). Za određivanje volumena krupnog drveta stabala primijenjena je metoda sekcioniranja sa sekcijama nejednakih apsolutnih dužina (najčešće od 1 – 2 m). Za izravnanje veličina volumena krupnog drveta od prsnog promjera i visine stabala primijenjena je metoda višestruke regresijske analize. Za procjenu parametara korištenih funkcija, testiranje značajnosti njihovih razlika te provođenje raznih transformacija, kao softversko rješenje korišteni su StatGraphics Centurion XVII. i Statistica 8.0. U cilju izbora „najboljeg“ modela za procjenu volumena krupnog drveta testiran je veći broj poznatih dendrometrijskih dvoparametarskih volumnih funkcija. Kvaliteta izjednačenja i prikladnost testiranih modela ocjenjivani su na bazi utvrđenih veličina osnovnih statističkih pokazatelja za karakteriziranje jačine korelacijskih veza. Najbolje ocjene parametara pokazao je model V7=a0+a1d1,3+a2h+a3d1,3h+a4d1,32+a5 d1,32h uz utvrđeni koeficijent determinacije: R2 = 0,99 i veličinu standardne greške regresije Sey=0,24 m3. Testirajući značajnost razlika između stvarnih volumena stabala iz uzorka i volumena tih istih stabala utvrđenih primjenom odabranog regresijskog modela, utvrđen je prosječni postotak odstupanja od 0,44%. To znači da su u prosjeku za 0,44% niži volumeni u odnosu na stvarne volumene na uzorku od 377 stabala smreke, što ukazuje da je ovaj regresijski model upotrebljiv za primjenu u praktičnom radu, jer je taj prosječni postotak manji od 1%.

Utvrđivanje kapaciteta proizvodnje sekundarnih energenata na podrucju Tuzlanskog kantona pružavažno uporiste za detaljnije i racionalnije planiranje koristenja drvnog otpada iz razlicitih izvora kojinastaje na navedenom podrucju. Za potrebe ovih istraživanja koristena je metoda analize i sinteze,kao i komparativna analiza na osnovu izvora podataka dobijenih od vlasnika postrojenja za proizvodnjusekundarnih energenata, drvoprerađivackih preduzeca i preduzeca koje gazduje sumama Tuzlanskogkantona, ostale relevantne dokumentacije iz Kantonalne privredne komore Tuzla, te na osnovuIzvjestaja o poslovanju i statistickih biltena. Trenutno je iskoristeno 59% kapaciteta postrojenja zaproizvodnju peleta na Tuzlanskom kantonu, proizvodnja briketa se realizuje sa 77%, a drvna sjeckasa 70%. Kolicina drvnog otpada iz prerade drveta iznosi cca 36 306 m³ godisnje. Stvarna realizacijaogrevnog drveta sa maloprodajom na podrucju Suma TK iznosila je 96.007 m3. Na podrucju Tuzlanskogkantona postoje prerađivaci (cijepanje) drveta sa 43% iskoristenog kapaciteta. Rezultati rada pokazujuda se potencijal proizvodnje sekundarnih energenata na podrucju Tuzlanskog kantona ne koristina zadovoljavajucem nivou. Maksimalni kapaciteti proizvodnje se ni približno ne ostvaruju. Da bi seosigurala isplativa i održiva proizvodnja peleta i briketa, osnovni uslov je da se raspolaže potrebnimkolicinama sirovine. Ukupna kolicina otpadnog drveta na podrucju Tuzlanskog kantona nije dovoljnaza maksimalni kapacitet instalisanih postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata. U tom slucajuneophodna je nabavka sirovine sa sireg podrucja BiH, zatim bolje koristenje otpada iz sumarstva, anarocito koristenje izdanackih suma. Kao sirovinska baza tu je svakako i mogucnost proizvodnje energetskihplantaža brzorastucih vrsta i sl.

Ozljede na radu i profesionalne bolesti radnika pouzdan su indikator procjene stanja sigurnosti pri radu. Osnovni je cilj ovoga rada odgovarajuća analiza stanja sigurnosti pri radu u Javnom poduzeću Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskoga kantona d.o.o. Zavidovići. Predmet su analize bile ozljede na radu, profesionalne i druge bolesti šumarskih radnika u razdoblju od 2006. do 2015. godine. Ozljede su analizirane prema deset pokazatelja. U analiziranom razdoblju zabilježene su 594 ozljede na radu, od čega tri smrtna slučaja. Najviše ozljeda dogodilo se neposrednim izvršiteljima radnih operacija pridobivanja drva (66,3 %), a najrizičnija je profesija sjekač (57,7 %). Predmet rada (drvo i grane) bili su najčešći materijalni uzrok ozljeda (49,3 %), a najčešće su ozlijeđeni ekstremiteti radnika – noge i ruke (70 %). Najveći broj ozljeda zabilježen je početkom radnoga tjedna i dana. Na osnovi broja ozljeda po obujmu izrađenoga drva (314/mil. m3) te indeksa od 60 ozljeda na 1000 zaposlenika stanje sigurnosti pri radu može se ocijeniti kao iznimno nezadovoljavajuće.

Background and Purpose: Bark thickness and its share in the volume of roundwood are the most important characteristics of the bark, particularly in the process of timber harvesting, and during scaling of processed logs. Therefore it is very important to have at disposal relatively accurate data regarding these characteristics of bark for particular tree species. The main goal of this paper is to investigate the thickness of the bark and its share in the volume of roundwood of Norway spruce. Materials and Methods: The research was carried out in the area of the Canton 10 of the Federation of Bosnia and Herzegovina and it encompassed 393 trees of Norway spruce from 10 cm to 115 cm of thickness at breast height. Measuring of the mean diameter and double thickness of bark was conducted by section method. In total, 4,647 diameters and bark thicknesses were measured in different relative lengths of stems or in average 10.6 measurements per one stem. Results: As an optimal model for the evaluation of double thickness of the bark of Norway spruce depending on mean diameter of roundwood the function with designated determination coefficient of 0.7142 was selected. The obtained results have confirmed the previously defined relations of investigate characteristics, which are as following: a) with the increase of mean diameter of roundwood (section) double bark thickness is increased from 9.26 mm (thickness class 12.5 cm) to 31.65 mm (thickness class 92.5 cm); b) with the increase of mean diameter of roundwood the share of bark in its volume decreased from 14.26% (thickness class 12.5 cm) to 6.73% (thickness class 92.5 cm). Conclusions: By the actual method of estimating bark thickness or the share of bark in the volume of roundwood of Norway spruce in the forestry of the Federation of Bosnia and Herzegovina a significant error was created which increases with the increase of mean diameter. The obtained results point to the necessity of investigation of these bark characteristics in Bosnia and Herzegovina and represent an inevitable starting point for making adequate tables of bark thickness and its percentage share in the volume of roundwood of Norway spruce.

Chainsaw is the main tool for work in a phase of wood felling and processing of forest harvesting in BiH. The aim of the research was to determine fuel and lubricant consumption of the chainsaws Husqvarna 365 and Dolmar PS – 7310 in the phase of felling and processing of wood assortments at the area of P.J. Forest Office „Zavidovići“, forest compartment 203. The volumetric method was applied for the measurement of fuel and lubricants consumption, with precise determination of fuel and lubricant quantity in chainsaw tanks. In total 140 trees of the sessile oak were felled (70 trees with chainsaw Husqvarna 365 and 70 trees with chainsaw Dolmar PS – 7310) during the research. The diameter at the breast height of felled trees ranged from 15 to 84 cm, while tree height ranged from 10,3 to 37,2 m. The total volume of processed assortments was 180,11 m3. The average fuel consumption per m3 processed assortments was 0,306 L/m3 for trees felled by chainsaw Husqvarna 365 which is for 0,042 L/m3 larger in comparison to chainsaw Dolmar PS – 7310 with average fuel consumption of 0,264 L/m3. The average lubricant consumption per m3 processed assortments was 0,102 L/m3 for trees felled by chainsaw Husqvarna 365 which is for 0,012 L/m3 larger in comparison to chainsaw Dolmar PS – 7310 with average lubricant consumption of 0,09 L/m3. Considering conducted research it can be assumed that there are differences in fuel and lubricant consumption between this two type of chainsaws for considered working conditions, but differences are not statistically significant.

Production of solid fuels from wooden biomass is defined with appropriate energy chain of supply. The notion of energy chain concept has been defined as the trajectory of energy transformations from the fuel source or energy sources to useful energy form to end users. Supply chain for production solid fuels from wooden biomass is also energy chain with high importance in biomass energy planning. In this paper, base for testing and research is developed mathematical model in previous published paper with preliminary note titled as “Multi-Criteria Optimization Concept for the Selection of Optimal Solid Fuels Supply Chain from Wooden Biomass“ at Croatian Journal of Forest Engineering. Three supply chains have been included in comparison: production of wood chips at the terminal – variant 1, production of pellet – variant 2 and production of wood chips by means of a mobile chipper in a forest – variant 3. The VIKOR methodology is used for total ranking all mentioned chains. Real input data have been used for mathematical calculation correspond to Bosnia and Herzegovina conditions.

Utvrđivanje kapaciteta proizvodnje sekundarnih energenata na području Tuzlanskog kantona pruža važno uporište za detaljnije i racionalnije planiranje korištenja drvnog otpada iz različitih izvora koji nastaje na navedenom području. Za potrebe ovih istraživanja korištena je metoda analize i sinteze, kao i komparativna analiza na osnovu izvora podataka dobijenih od vlasnika postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata, drvoprerađivačkih preduzeća i preduzeća koje gazduje šumama Tuzlanskog kantona, ostale relevantne dokumentacije iz Kantonalne privredne komore Tuzla, te na osnovu Izvještaja o poslovanju i statističkih biltena. Trenutno je iskorišteno 59% kapaciteta postrojenja za proizvodnju peleta na Tuzlanskom kantonu, proizvodnja briketa se realizuje sa 77%, a drvna sječka sa 70%. Količina drvnog otpada iz prerade drveta iznosi cca 36 306 m3 godišnje. Stvarna realizacija ogrevnog drveta sa maloprodajom na području Šuma TK iznosila je 96.007 m3. Na području Tuzlanskog kantona postoje prerađivači (cijepanje) drveta sa 43% iskorištenog kapaciteta. Rezultati rada pokazuju da se potencijal proizvodnje sekundarnih energenata na području Tuzlanskog kantona ne koristi na zadovoljavajućem nivou. Maksimalni kapaciteti proizvodnje se ni približno ne ostvaruju. Da bi se osigurala isplativa i održiva proizvodnja peleta i briketa, osnovni uslov je da se raspolaže potrebnim količinama sirovine. Ukupna količina otpadnog drveta na području Tuzlanskog kantona nije dovoljna za maksimalni kapacitet instalisanih postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata. U tom slučaju neophodna je nabavka sirovine sa šireg područja BiH, zatim bolje korištenje otpada iz šumarstva, a naročito korištenje izdanačkih šuma. Kao sirovinska baza tu je svakako i mogućnost proizvodnje energetskih plantaža brzorastućih vrsta i sl.