The sustainable forest management concept contains the essence of the sustainable development paradigm - meeting the current needs of society without compromising the needs of future generations. The strategic commitment of the Faculty of Forestry University of Sarajevo is aimed at quality education of forestry experts, conducting innovative research and the most intensive cooperation with the economy. The methodological approach in this paper is based on a critical analysis of the scope of the educational-research process at the Faculty of Forestry University of Sarajevo, and the potentials of sustainable forest management in BiH, to determine to what extent higher education and research on environmental, sociological and economic aspects of forest management can affect positive changes in BiH society. Apart from identifying the benefits of forest ecosystems in the context of contributing to sustainable development, the research on the attitudes of teaching staff related to the contribution of the educational-research process to general goals of sustainable development from the 2030 Agenda was conducted. The results of this paper show that the concept of sustainable forest management, as it is realized in educational-research process at the Faculty of Forestry University of Sarajevo, has significant potential to contribute to sustainable development in BiH. This contribution is reflected in biodiversity conservation, mitigation of climate change, carbon storage, prevention of natural disasters, impact on the stability of water and soil, energy supply from renewable sources, continuous economic growth, socially responsible production and consumption, job security, development of rural and urban areas as well as maintaining and improving the psychophysical health of the population. Based on the obtained results, it can be concluded that sustainable forest management, grounded on scientific postulates, understanding of diversity of forest ecosystem services and dynamics in society's requirements towards forests, multidisciplinary and cross-sectoral cooperation, can be an important factor of sustainable development in BiH.

Rad obrađuje problematiku otvorenosti šuma mrežom primarne šumske prometne infrastrukture te dinamiku građenja, održavanja i rekonstrukcije šumskih cesta u Federaciji BiH od 2005. do 2020. godine. Otvorenost šuma u Federaciji BiH još je značajno ispod potrebne minimalne (15 m/ha za brdsko-planinska područja) za racionalno gospodarenje šumskim resursima. Građenje je novih šumskih cesta imperativ za šumarske tvrtke, međutim dinamika izgradnje novih cesta daleko je ispod potrebne razine. Također, rekonstrukcija postojećih šumskih cesta koje su većinom građene 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, a čija nosivost nije usklađena sa zahtjevima suvremenih kamionskih skupova, gotovo pa u potpunosti izostaje. Jedan od osnovnih problema za provođenje predmetne analize jest prikaz podataka šumarskih poduzeća u Federaciji BiH, koja rekonstrukciju, održavanje i redovitu sanaciju daju kao jedan podatak, zbog čega realne pokazatelje stvarno izvršenih radova za pojedinačne vrste radova nije moguće na pravi način opisati. Uz kvantitativne podatke koji su dani u radu, također su iskazani i financijski pokazatelji planiranih i realiziranih radova.

Seventy years of continuous publishing of the Journal “Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu” (Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo) represents a significant indicator of the importance of the topics it publishes in its content. The main goal of this paper is to present the Journal through History and show his continuity of work. The main material for this paper is all published issues and articles from 1952 to 2021. With this analysis, we will show a History of the Journal, and its design change, and analyze the number of published papers per year, per editor during these 70 years of existence.

Negativni efekti izvođenja radova u sektoru šumarstva sa aspekta zdravlja i sigurnosti radnika posebno su izraženi u okviru tehnološkog procesa iskorištavanja šuma. Sječa stabala i izrada šumskih drvnih sortimenata u Bosni i Hercegovinin obavlja se motornim pilama, a privlačenje drveta skiderima u najvećem broju slučajeva. Cilj istraživanja prikazanog u ovom radu je utvrđivanje opterećenja radnika u fazi sječe i izrade šumskih drvnih sortimenata iz razloga djelimične mehanizacije radova, tj. upotebe motor-manuelnog sredstva rada. Težina rada može se procijeniti na osnovu pulsa radnika, poređenjem pulsa mjerenog tokom odmora i rada, što je zbog praktičnosti veoma pogodan metod za istraživanja u oblasti šumarstva. Mjerenje pulsa sjekača obavljeno je uz upotrebu Garmin Forerunner 35 pametnog sata za trčanje (Garmin Ltd., United States) sa kontinuiranim mjerenjem i čuvanjem podataka. Rad sjekača sniman je akcionom kamerom tokom cijelog radnog dana. Istraživanje je provedeno u mješovitim raznodobnim šumama bukve i jele sa smrčom na području kojim gazduju KJP „Sarajevo šume“  i JP „Šumsko - privredno društvo Zeničko - dobojskog kantona“  d.o.o. Zavidovići. Prosječan puls tokom rada uključujući produktivno vrijeme i prekide rada iznosi 117 o/min (otkucaja u minuti) za radnika A, odnosno 113 o/min za radnika B. Rezultati Kruskal-Wallis testa su pokazali postojanje statistički značajnih razlika u vrijednostima prosječnog pulsa u zavisnosti od elementa studija rada (radne operacije i prekidi rada). Najmanje vrijednosti pulsa evidentirane su tokom pripremno-završnog vremena za oba radnika, a najveće vrijednosti tokom hoda do radilišta za radnika A, odnosno rješavanja ustave za radnika B. Prosječni puls tokom rada (%HRR) za radnika A iznosi 47.15%, odnosno 50.00% za radnika B. Rezultati istraživanja su pokazali da opterećenje sjekača prelazi dozvoljenu vrijednost od 40% što odgovara teškom radu i može imati negativni uticaj na zdravlje radnika. Uzimajući u obzir da su utvrđene nešto veće vrijednosti prosječnog pulsa tokom rada (%HRR) u odnosu na rezultate drugih istraživanja neophodno je razmotriti mjere za njegovo smanjene a koje bi podrazumijevale obuku radnika, promjene u organizaciji rada i kontinuiranu procjenu radne sposobnosti radnika.

U radu su prikazani rezultati istraživanja učinkovitosti skidera Ecotrac 55V. Istraživanje je provedeno u šumskom odjelu 89, gospodarska jedinica »Igman«, uz primjenu studija rada i vremena. Trajanje radnoga vremena ustanovljeno je »povratnom« metodom snimanja. Ovisnost vremena trajanja radnih operacija o utjecajnim čimbenicima utvrđena je uz primjenu višestruke regresijske analize. Primijenjena je sortimentna metoda izrade drva. Snimljeni su ovi utjecajni čimbenici: stanje traktorskoga puta (podloge), udaljenost privlačenja drva skiderom, udaljenost privitlavanja drva, broj komada u tovaru, obujam tovara i uzdužni nagib traktorskoga puta. Udio operativnoga vremena u ukupnom radnom vremenu iznosi 38,75 %, a udio vremena prekida rada 37,56 %. Norme vremena i učinka izražene su u ovisnosti o udaljenosti privlačenja, dok su za ostale utjecajne čimbenike korištene prosječne vrijednosti. Utvrđena je norma vremena u iznosu od 8,34 min/m3 za udaljenost privlačenja od 100 m, odnosno 17,65 min/m3 za 900 m. Učinak se traktora kreće u intervalu od 57,58 m3/radnom danu za udaljenost privlačenja od 100 m do 27,20 m3/radnom danu za 900 m. Analiza je pokazala da postoji mogućnost povećanja učinkovitosti primjenom bolje organizacije rada i smanjenjem udjela prekida rada u ukupnom radnom vremenu, osobito prekida iz organizacijskih i osobnih razloga (prekida zbog jela i prekida zbog odmora i osobnih potreba radnika).

S obzirom na to da je šumarstvo djelatnost u kojoj su radnici izloženi relativno velikom stepenu opasnosti od nastanka povreda i profesionalnih oboljenja, ova pojava zahtijeva poseban pristup u segmentu zaštite na radu. Učestalost pojavljivanja povreda i profesionalnih oboljenja u šumarstvu dobar su pokazatelj nivoa sigurnosti radnika pri radu. Iz tog razloga se kroz analizu povreda na radu u JP ŠPD „Unskosanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa nastojalo steći uvid u stanje sigurnosti na radu. Analiziran je period od 10 godina (2010–2019) i u tom periodu je evidentirano 213 povreda za cijelo preduzeće. Analiza povreda je obavljena po godinama i mjesecima, prema mjestu nastanka, prema radnom mjestu, prema materijalnom izvoru povrede, prema starosnoj dobi radnika, prema povrijeđenom dijelu tijela, itd. Na osnovu broja povreda po zapremini izrađenoga drveta (43/mil.m3), stanje sigurnosti pri radu može se ocijeniti kao zadovoljavajuće. Najzastupljenije su povrede ekstremiteta (64%), zatim, povrede su češće početkom radne sedmice (26,3%). Najčešći uzrok povrede bio je izazvan padom (62%). Analiza broja povreda po godinama u analiziranom periodu pokazuje da se ističu 2018, a naročito 2019. godina, što se može povezati sa trendom povećanja obima poslova u vlastitoj režiji. Takođe, analiza je pokazala da se najviše povreda desi u ljetnim mjesecima. Prema analizi koja se odnosi na invalide rada, ustanovljeno je da većina registrovanih invalida rada u preduzeću spada u invalide druge kategorije. Invalidi rada čine čak 10,36% ukupne radne snage. Za skoro 80% invalida rada kao glavni uzrok invalidnosti navedena je bolest, tj. razne zdravstvene tegobe koje su smanjile njihovu radnu sposobnost. Samo dvojica radnika su invalidi zbog profesionalnog oboljenja, što je veoma ohrabrujući podatak. Bez obzira na značajan tehnološki napredak i razvoj, posao u šumarstvu se još uvijek smatra jednim od najopasnijih zanimanja na svijetu.

Mechanisation used in forest utilisation has an impact on the occurrence of damage in stand and on forest land. The research in this work had the objective of determining damage on fir trees and other tree species during felling and processing of trees and their skidding using the forest cable-skidder. The research wasconducted in mixed beech and fir forests in the area of FMA “Glamočko”, M.U. “Hrbinje-Kujača”. The following data were gathered on damaged trees: tree type, breast height diameter, economic importance of the tree, amount of damage, location of damage, cause of damage, types of damage. Damage was recorded on a total of 305 trees, 133 trees of silver fir (Abies alba), 130 trees of European beech (Fagus sylvatica), 33 trees of European spruce (Picea abies), 8 trees of rowan/mountain-ash (Sorbusaucuparia) and one tree of sycamore (Acer pseudoplatanus). The overall damage intensity was 18.7%, but together with the old damages, the overall number of ‘wounds’ is 496. According to this, when the old damage isalso considered, then the intensity of damage amounts to 30.6%. The largest amount of damage is in the diameter sub-class ranging from 10 to 14.99 cm. According to the cause of damage, the largest amount of damage occurred during the wood extraction phase (217 trees), while during the felling phase, 88 trees or 29% were damaged. Since the wood extraction phase is divided into the winching and skidding phases, the total number of damaged trees during the winching phase amounted to 157 or 52%, while during the skidding phase, the number of damaged trees was 60 or 19%. To reduce damage to the trees during following operations in forest utilisation, it is necessary to perform more frequent training of all employees working on forest utilisation, to increase controls in execution of operations during forest utilisation, modernise machines used during forest exploitation, and in quality manner open compartments with forest road infrastructure.

UDK 630*81:674.031.632.2 This paper presents the research results on: Variation of widths and heights of 1-3 seriate wood rays within beech stem (Fagus silvatica,L.) Variation of widths and heights of 1-3 seriate wood rays within normal and tension branch

UDK 630*38 Secondary forest roads network or so-called technical infrastructure of the component should fulfill three important functions: (1) biological, (2) technical and (3) economical. By limitation of movement of working devices and loads via designed routes, the damages of soil and component have been minimized enabling their easier and faster movement. This results in more productive work with reduction of skidding costs and level of forest damages at the same time. The most important feature of tractor roads as the most frequent way of secondary forest roads network in Bosnia and Herzegovina is surely their longitudinal slope. The maximum allowed longitudinal slope of tractor roads should not exceed 12% if their conversion into truck roads has been planned for the future (Jeličić, 1983). On the contrary, the longitudinal slope of tractor roads should not exceed 16 % if the erosion activity of water and long-term usage of tractor roads have been taken into account (Jeličić, 1983), which is almost the rule in Bosnia and Herzegovina forestry practice. However, the maximum longitudinal slope of tractor roads in practice is very often higher than 30 %, which usually results with their fast ruining due to erosion impact of the water. In this article, at the selected forest area-department, the impact of the longitudinal slope of tractor roads and openness of a forest department and timber skidding costs have been analyzed.

UDK 630*38:625.711.84 Za racionalno gazdovanje šumama i pravovremeno provođenje svih planiranih biotehničkih mjera, neophodno je izgraditi dovoljno gustu i razgranatu mrežu šumskih saobraćajnica. Pri tome se ima u vidu da putevi nemaju značaj samo za proizvodni aspekt šume, već i za sve ostale mnogobrojne aspekte: ekološki, sociološki, zaštitni itd. Najbolje rješenje u otvaranju šuma jeste kada se postigne da se sa što manje uloženih sredstava dobije što bolje otvorena šuma. Rezultat kojem se teži u otvaranju šuma jeste optimalna mreža šumskih saobraćajnica. Optimalizaciju mreže šumskih saobraćajnica je moguće uraditi pomoću matematičke formule minimiziranjem ukupnih troškova. Metode koje optimalizaciju mreže šumskih saobraćajnica rade pomoću računara, analiziraju veći broj faktora i imaju različit pristup u rješavanju otvaranja. U ovom radu je izvršena analiza na osnovu koje su se dobila područja pogodna za gradnju šumskih kamionskih puteva. Uticajni faktori koji su se uzeli za analizu su: normalna zaliha, dubina zemljišta i nagib terena. Nakon bodovanja područja, koja su za svaki od uticajnih faktora ponaosob manje ili više pogodna za gradnju šumskih kamionskih puteva, dobila se zbirna tematska karta. Na njoj su izdvojena područja koja su pogodna i područja koja nisu pogodna za gradnju šumskih kamionskih puteva.