Rad obrađuje problematiku otvorenosti šuma mrežom primarne šumske prometne infrastrukture te dinamiku građenja, održavanja i rekonstrukcije šumskih cesta u Federaciji BiH od 2005. do 2020. godine. Otvorenost šuma u Federaciji BiH još je značajno ispod potrebne minimalne (15 m/ha za brdsko-planinska područja) za racionalno gospodarenje šumskim resursima. Građenje je novih šumskih cesta imperativ za šumarske tvrtke, međutim dinamika izgradnje novih cesta daleko je ispod potrebne razine. Također, rekonstrukcija postojećih šumskih cesta koje su većinom građene 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, a čija nosivost nije usklađena sa zahtjevima suvremenih kamionskih skupova, gotovo pa u potpunosti izostaje. Jedan od osnovnih problema za provođenje predmetne analize jest prikaz podataka šumarskih poduzeća u Federaciji BiH, koja rekonstrukciju, održavanje i redovitu sanaciju daju kao jedan podatak, zbog čega realne pokazatelje stvarno izvršenih radova za pojedinačne vrste radova nije moguće na pravi način opisati. Uz kvantitativne podatke koji su dani u radu, također su iskazani i financijski pokazatelji planiranih i realiziranih radova.

Negativni efekti izvođenja radova u sektoru šumarstva sa aspekta zdravlja i sigurnosti radnika posebno su izraženi u okviru tehnološkog procesa iskorištavanja šuma. Sječa stabala i izrada šumskih drvnih sortimenata u Bosni i Hercegovinin obavlja se motornim pilama, a privlačenje drveta skiderima u najvećem broju slučajeva. Cilj istraživanja prikazanog u ovom radu je utvrđivanje opterećenja radnika u fazi sječe i izrade šumskih drvnih sortimenata iz razloga djelimične mehanizacije radova, tj. upotebe motor-manuelnog sredstva rada. Težina rada može se procijeniti na osnovu pulsa radnika, poređenjem pulsa mjerenog tokom odmora i rada, što je zbog praktičnosti veoma pogodan metod za istraživanja u oblasti šumarstva. Mjerenje pulsa sjekača obavljeno je uz upotrebu Garmin Forerunner 35 pametnog sata za trčanje (Garmin Ltd., United States) sa kontinuiranim mjerenjem i čuvanjem podataka. Rad sjekača sniman je akcionom kamerom tokom cijelog radnog dana. Istraživanje je provedeno u mješovitim raznodobnim šumama bukve i jele sa smrčom na području kojim gazduju KJP „Sarajevo šume“  i JP „Šumsko - privredno društvo Zeničko - dobojskog kantona“  d.o.o. Zavidovići. Prosječan puls tokom rada uključujući produktivno vrijeme i prekide rada iznosi 117 o/min (otkucaja u minuti) za radnika A, odnosno 113 o/min za radnika B. Rezultati Kruskal-Wallis testa su pokazali postojanje statistički značajnih razlika u vrijednostima prosječnog pulsa u zavisnosti od elementa studija rada (radne operacije i prekidi rada). Najmanje vrijednosti pulsa evidentirane su tokom pripremno-završnog vremena za oba radnika, a najveće vrijednosti tokom hoda do radilišta za radnika A, odnosno rješavanja ustave za radnika B. Prosječni puls tokom rada (%HRR) za radnika A iznosi 47.15%, odnosno 50.00% za radnika B. Rezultati istraživanja su pokazali da opterećenje sjekača prelazi dozvoljenu vrijednost od 40% što odgovara teškom radu i može imati negativni uticaj na zdravlje radnika. Uzimajući u obzir da su utvrđene nešto veće vrijednosti prosječnog pulsa tokom rada (%HRR) u odnosu na rezultate drugih istraživanja neophodno je razmotriti mjere za njegovo smanjene a koje bi podrazumijevale obuku radnika, promjene u organizaciji rada i kontinuiranu procjenu radne sposobnosti radnika.

The paper investigates the phenomenon of soil erosion on skid roads/trails. The aim was to discover how and to what extent different longitudinal slopes can influence the occurrence of erosion processes. For this purpose, a total of nine experimental plots were set up at three different sites. The length of the plots was 110 m, and at all localities, the research was carried out on different longitudinal slopes (up to 10%, 10 - 20% and over 20%) over the observed period of approximately two and a half years. The research focused on determining the volume of material removed and the dynamics of the development of erosion processes observed in phases (shifts) between recordings. Forests are the most effective natural factor in protecting land from erosion, and if they are managed on the principles of sustainable management, the so-called "normal" erosion usually occurs. However, as it is necessary to build a relatively dense network of skid roads/trails for different phases of management, it makes them susceptible to more intensive erosion processes. If we take into account that they were built with very low criteria (technical elements) and without the existence of facilities that would ensure the drainage of surface and rainwater, and can be built with a large longitudinal slope, it creates optimal preconditions for the development of intensive erosion process. The conducted research has obtained results that clearly show that erosion processes occur frequently, of varying intensity depending on the factors that prevail for a given locality. The value of the volume of the removed material ranges from 1.278 m3, ie 0.0116 m3/m to 5.313 m3, or 0.0483 m3/m. The obtained minimum value of the volume of the removed material can be related to the strong water permeability of the parent substrate (limestone), which affects the reduction of surface runoff, as well as shallow soils that are formed on it. When it comes to the maximum value of the volume of removed material, which is 5.333 m3 or 0.0483 m3/m, it can be related to the continuous occurrence of surface runoff that causes surface sapping and removal of material from the skid roads/trails. The performed statistical analyzes (through a linear model) indicate different correlations of investigated influencing factors (volume of transported material and length of skid roads/trails on different longitudinal slopes). The obtained correlation values range from r = 0,29 (weak correlation) to r = 0,79 (very strong correlation).

Debljina kore i njen udio u obujmu oblog drva predstavljaju bitne značajke u tehnološkom procesu pridobivanja drva, posebno u fazi preuzimanja drva. S obzirom da je itekako važno raspolagati s relativno točnim podacima ovih značajki kore za pojedine vrste drveća, osnovni cilj ovoga rada je istražiti navedene značajke kore bukve. Istraživanje je provedeno na području Kantona 10, a obuhvatilo je 678 stabla bukve od 10 do 85 cm promjera na prsnoj visini i od 5 do 40 m visine. Mjerenje srednjeg promjera i debljine kore obavljeno je metodom sekcioniranja, a ukupno je izmjereno 6.403 promjera i debljina kore ili 9,4 mjerenja po jednom stablu u prosjeku. Rezultati su pokazali sljedeće: a) povećanjem srednjeg promjera oblog drva dvostruka debljina kore povećava se od 6,05 mm (debljinski razred 12,5 cm) do 20,69 mm (debljinski razred 82,5 cm); b) povećanjem srednjeg promjera oblog drva udio se kore u obujmu eksponencijalno smanjuje od 9,44% (debljinski razred 12,5 cm) do 4,95% (debljinski razred 82,5 cm). ­Utvrđene razlike u komparaciji s drugim autorima koji su istraživali ove značajke kore bukve, ukazuju na važnost nastavka istraživanja i na drugim područjima u BiH. Na taj način bi se dobili pouzdaniji rezultati koji bi bili primjenjivi za cijelu državu ili parcijalno za pojedine njene dijelove, ako se razlika između područja pokaže statistički ­značajnom. Dobiveni rezultati predstavljaju nezaobilaznu polaznu osnovu za izradu tablica kore bukve i novog ­pravilnika o načinu izmjere oblog drva i utvrđivanja količina.

U radu su prikazani rezultati istraživanja učinkovitosti skidera Ecotrac 55V. Istraživanje je provedeno u šumskom odjelu 89, gospodarska jedinica »Igman«, uz primjenu studija rada i vremena. Trajanje radnoga vremena ustanovljeno je »povratnom« metodom snimanja. Ovisnost vremena trajanja radnih operacija o utjecajnim čimbenicima utvrđena je uz primjenu višestruke regresijske analize. Primijenjena je sortimentna metoda izrade drva. Snimljeni su ovi utjecajni čimbenici: stanje traktorskoga puta (podloge), udaljenost privlačenja drva skiderom, udaljenost privitlavanja drva, broj komada u tovaru, obujam tovara i uzdužni nagib traktorskoga puta. Udio operativnoga vremena u ukupnom radnom vremenu iznosi 38,75 %, a udio vremena prekida rada 37,56 %. Norme vremena i učinka izražene su u ovisnosti o udaljenosti privlačenja, dok su za ostale utjecajne čimbenike korištene prosječne vrijednosti. Utvrđena je norma vremena u iznosu od 8,34 min/m3 za udaljenost privlačenja od 100 m, odnosno 17,65 min/m3 za 900 m. Učinak se traktora kreće u intervalu od 57,58 m3/radnom danu za udaljenost privlačenja od 100 m do 27,20 m3/radnom danu za 900 m. Analiza je pokazala da postoji mogućnost povećanja učinkovitosti primjenom bolje organizacije rada i smanjenjem udjela prekida rada u ukupnom radnom vremenu, osobito prekida iz organizacijskih i osobnih razloga (prekida zbog jela i prekida zbog odmora i osobnih potreba radnika).

S obzirom na to da je šumarstvo djelatnost u kojoj su radnici izloženi relativno velikom stepenu opasnosti od nastanka povreda i profesionalnih oboljenja, ova pojava zahtijeva poseban pristup u segmentu zaštite na radu. Učestalost pojavljivanja povreda i profesionalnih oboljenja u šumarstvu dobar su pokazatelj nivoa sigurnosti radnika pri radu. Iz tog razloga se kroz analizu povreda na radu u JP ŠPD „Unskosanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa nastojalo steći uvid u stanje sigurnosti na radu. Analiziran je period od 10 godina (2010–2019) i u tom periodu je evidentirano 213 povreda za cijelo preduzeće. Analiza povreda je obavljena po godinama i mjesecima, prema mjestu nastanka, prema radnom mjestu, prema materijalnom izvoru povrede, prema starosnoj dobi radnika, prema povrijeđenom dijelu tijela, itd. Na osnovu broja povreda po zapremini izrađenoga drveta (43/mil.m3), stanje sigurnosti pri radu može se ocijeniti kao zadovoljavajuće. Najzastupljenije su povrede ekstremiteta (64%), zatim, povrede su češće početkom radne sedmice (26,3%). Najčešći uzrok povrede bio je izazvan padom (62%). Analiza broja povreda po godinama u analiziranom periodu pokazuje da se ističu 2018, a naročito 2019. godina, što se može povezati sa trendom povećanja obima poslova u vlastitoj režiji. Takođe, analiza je pokazala da se najviše povreda desi u ljetnim mjesecima. Prema analizi koja se odnosi na invalide rada, ustanovljeno je da većina registrovanih invalida rada u preduzeću spada u invalide druge kategorije. Invalidi rada čine čak 10,36% ukupne radne snage. Za skoro 80% invalida rada kao glavni uzrok invalidnosti navedena je bolest, tj. razne zdravstvene tegobe koje su smanjile njihovu radnu sposobnost. Samo dvojica radnika su invalidi zbog profesionalnog oboljenja, što je veoma ohrabrujući podatak. Bez obzira na značajan tehnološki napredak i razvoj, posao u šumarstvu se još uvijek smatra jednim od najopasnijih zanimanja na svijetu.

Utvrđivanje kapaciteta proizvodnje sekundarnih energenata na podrucju Tuzlanskog kantona pružavažno uporiste za detaljnije i racionalnije planiranje koristenja drvnog otpada iz razlicitih izvora kojinastaje na navedenom podrucju. Za potrebe ovih istraživanja koristena je metoda analize i sinteze,kao i komparativna analiza na osnovu izvora podataka dobijenih od vlasnika postrojenja za proizvodnjusekundarnih energenata, drvoprerađivackih preduzeca i preduzeca koje gazduje sumama Tuzlanskogkantona, ostale relevantne dokumentacije iz Kantonalne privredne komore Tuzla, te na osnovuIzvjestaja o poslovanju i statistickih biltena. Trenutno je iskoristeno 59% kapaciteta postrojenja zaproizvodnju peleta na Tuzlanskom kantonu, proizvodnja briketa se realizuje sa 77%, a drvna sjeckasa 70%. Kolicina drvnog otpada iz prerade drveta iznosi cca 36 306 m³ godisnje. Stvarna realizacijaogrevnog drveta sa maloprodajom na podrucju Suma TK iznosila je 96.007 m3. Na podrucju Tuzlanskogkantona postoje prerađivaci (cijepanje) drveta sa 43% iskoristenog kapaciteta. Rezultati rada pokazujuda se potencijal proizvodnje sekundarnih energenata na podrucju Tuzlanskog kantona ne koristina zadovoljavajucem nivou. Maksimalni kapaciteti proizvodnje se ni približno ne ostvaruju. Da bi seosigurala isplativa i održiva proizvodnja peleta i briketa, osnovni uslov je da se raspolaže potrebnimkolicinama sirovine. Ukupna kolicina otpadnog drveta na podrucju Tuzlanskog kantona nije dovoljnaza maksimalni kapacitet instalisanih postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata. U tom slucajuneophodna je nabavka sirovine sa sireg podrucja BiH, zatim bolje koristenje otpada iz sumarstva, anarocito koristenje izdanackih suma. Kao sirovinska baza tu je svakako i mogucnost proizvodnje energetskihplantaža brzorastucih vrsta i sl.

Mechanisation used in forest utilisation has an impact on the occurrence of damage in stand and on forest land. The research in this work had the objective of determining damage on fir trees and other tree species during felling and processing of trees and their skidding using the forest cable-skidder. The research wasconducted in mixed beech and fir forests in the area of FMA “Glamočko”, M.U. “Hrbinje-Kujača”. The following data were gathered on damaged trees: tree type, breast height diameter, economic importance of the tree, amount of damage, location of damage, cause of damage, types of damage. Damage was recorded on a total of 305 trees, 133 trees of silver fir (Abies alba), 130 trees of European beech (Fagus sylvatica), 33 trees of European spruce (Picea abies), 8 trees of rowan/mountain-ash (Sorbusaucuparia) and one tree of sycamore (Acer pseudoplatanus). The overall damage intensity was 18.7%, but together with the old damages, the overall number of ‘wounds’ is 496. According to this, when the old damage isalso considered, then the intensity of damage amounts to 30.6%. The largest amount of damage is in the diameter sub-class ranging from 10 to 14.99 cm. According to the cause of damage, the largest amount of damage occurred during the wood extraction phase (217 trees), while during the felling phase, 88 trees or 29% were damaged. Since the wood extraction phase is divided into the winching and skidding phases, the total number of damaged trees during the winching phase amounted to 157 or 52%, while during the skidding phase, the number of damaged trees was 60 or 19%. To reduce damage to the trees during following operations in forest utilisation, it is necessary to perform more frequent training of all employees working on forest utilisation, to increase controls in execution of operations during forest utilisation, modernise machines used during forest exploitation, and in quality manner open compartments with forest road infrastructure.