U ovom radu je opisan tijek uvođenja i primjene legislative u Republici Hrvatskoj (RH) i Bosni i Hercegovini (BiH) kojom se osigurava ucinkovito gospodarenje otpadnim uljima (mazivim i jestivim). Prikazani su do sada postignuti rezultati na temelju visegodisnjeg hrvatskog iskustva u pracenju i izvjestavanju o gospodarenju ove posebne kategorije otpada, kao i bosansko-hercegovackih aktivnosti na uvođenju gospodarenja otpadnim uljima u svakodnevnu praksu. Prema prikazanim rezultatima za razdoblje od 2007. do 2012. godine u RH je bilo godisnje sakupljano između 6.000 i 7.000 t otpadnoga mazivoga ulja, dok je u BiH ta kolicina iznosila između 1.000 i 1.500 t. Podaci o kolicinama sakupljenih otpadnih jestivih ulja u RH u istom razdoblju ukazuju da su sakupljene kolicine vrlo male u odnosu na procijenjene godisnje kolicine svježeg jestivog ulja stavljenog na tržiste (50.000 t) odnosno pretpostavljene kolicine otpadnog jestivog ulja i kretale su se od 3, 6% do 8, 6%. U BiH nema podataka o kolicini sakupljenih otpadnih jestivih ulja.

Uvod:Pivo može sadržavati minerale u bioloski raspoloživoj formi. Sadržaj minerala u pivu može da varira. Alkohol u odnosu na vodu cesto omogucuje bolju topivost nekih spojeva sa specificnim funkcionalnim hemijskim grupama. Cilj rada:Cilj rada je bio ispitati da li postoje znacajne razlike u kolicini minerala kod alkoholnog i bezalkoholnog piva. Materijali i metode: Analizirani su uzorci bezalkoholnog i alkoholnog svijetlog piva. Dvije grupe uzoraka su bile ispitivane: alkoholno svijetlo pivo (A1 i A2), a dvije bezalkoholno (B1 i B2). Uzorci B1 grupe su bili proizvedeni bioloskim a uzorci (B2) fizickim postupkom. Za analizu sadržaja minerala u svim ispitivanim uzorcima koristena je Atomska apsorpciona spektrofotometrija. Rezultati i rasprava: Sadržaj minerala u uzorcima bezalkoholnog (B1) bio veci nego u uzorcima alkoholnog svijetlog piva (A1). Uzorci B1 i A1 su od istog proizvođaca. U ovom slucaju povoljniji mineraloski sastav pokazuje bezalkoholno pivo. Sadržaj minerala u uzorcima alkoholnog pivu (A2) bio je veci nego u uzorcima bezalkoholnog svijetlog piva (B2). Uzorci B2 i A2 su od razlicitih proizvođaca. Zakljucci:Sadržaj minerala u alkoholnom i bezalkoholnom svijetlom pivu zavise od tehnoloskog postupka proizvodnje ali i od udjela minerala u osnovnim sirovinama. Vecina minerala u pivu poticu iz osnovnih sirovina: vode, slada, hmelja i ne sladovanih žitarica.

Skrob se može na osnovu probavljivosti podijeliti na probavljivi i rezistentni skrob. Rezistentni skrob se naziva skrob koji se ne probavlja u tankom crijevu, nego nerazgrađen odlazi u debelo crijevo u kojem podliježe fermentaciji. U radu je opisan rezistentni skrob i njegova funkcija u probavnom sistemu. Rezistentni skrob ima funkciju sirovog vlakna i može da bubri. Zbog uticaja na peristaltiku crijeva i lipidni sastav može se smatrati komponentom dijetetske hrane. Rezistentni skrob se pokazao kao potencijalno sredstvo u terapiji dijabetesa, dijareje, pretilosti te enteralnoj prehrani bolesnika.

Biodiesel is a mixture of methyl esters of long chain fatty acids, produced typically by alkalicatalyzed transesterification from vegetable oils. Biodiesel products in the EU must meet EN 14214 quality standard specification. In this specification, values of physical properties and impurities for commercial products are set out, including viscosity, water and sediment, cetane number, CFPP, acid number, glycerol, phosphorus, etc. One of the important parameters, oxidation stability, European standard EN 14214 require a higher level of oxygen stability. Other factors affecting biodiesel quality are environmental conditions, which are mainly the cold flow properties. Biodiesel has a relatively higher CFPP, which limits its application as B100 in low temperature conditions. In addition, biodiesel has a strong tendency to absorb moisture due to its chemical properties.The Objective of this work was to identifications critical parameters of biodiesel quality and their influence on use of biodiesel

Converting waste vegetable oils from food processing facilities, restaurants and households to biodiesel by the transesterifi cation reaction with methanol has important advantages for human health and environment. Th e transesterifi cation reaction of waste vegetable oils is aff ected by free fatty acids and water content of oils and fats, type of alcohol, type and quantities of catalyst, reaction temperature and reaction time. Basic aim of this paper is to explore eff ect of type and quantities of catalyst on transesterifi cation process of diff erent waste vegetable oils from food processing facilities with methanol. Comparison of basic characteristics between produced biodiesel, industrially produced biodiesel and values from European standards for biodiesel fuel (EN14214) was made.