UDK 630*232:582.475(497.6 Tarčin)          630*232:577.151.64(497.6 Tarčin) U radu je prikazana mogućnost molekularne analize i identifikacije klonskog materijala iz sjemenskog voćnjaka Kozji Grm kod Tarčina. To je ujedno i usporedna procjena s prethodno urađenom morfološkom analizom sjemena. Unutar ove studije bilo je devet enzimskih sustava s ukupno 12 genskih lokusa, 1e. 52 alela registrirana u klonskom sjemenskom voćnjaku, koji su istraženi na molekularnoj razini. Molekularna metoda identifikacije klonova u ovom slučaju dokazala je svoju jednostavnost i pouzdanost, za razliku od morfoloških pokazatelja, te bi kao takva trebala naći svoje mjesto u procesu uspostavljanja klonskog sjemenskog voćnjaka u budućnosti. Primjenom molekularne metode, a također i morfološke identifikacije, u klonskom sjemenskom nasadu bijelog bora na Kozjem Grmu pronašli smo mnogo više genotipova nego što je projektom predviđeno. Ovi rezultati upućuju na određene pogreške koje su učinjene u procesu podizanja sjemenskog voćnjaka koje se ranije nisu mogle uočiti.

UDK 639.1.057(497.6) U ovom radu prikazana je metodologija kao i glavni rezultati istraživanja koje je proveo Šumarski fakultet Univerzitetaa u Sarajevu tokom 2003. i 2004. godine među lovačkim organizacijama Srednjobosanskog kantona. Cilj rada je prikazati evoluciju broja lovaca prije i poslije rata te njihovu socio-ekonomsku strukturu, obrazovanje i motive za bavljenje lovom u današnjim uslovima.

UDK 630*233 Eksperimentalno ispitivanje mogućnosti primjene mikorize i sintetskog hidrogela za povećanje otpornosti sadnica zaljeva na ekstremnom mjestu bez vode u ljetnim mjesecima, bio je cilj ovog rada. Mikorizne gljive Paxillus sp. soj korišteni su za povećanje aktivne upijajuće površine korijena presadnica, a sintetički hidrogel „Stockosorb“ za povećanje vododrživosti tla u zoni korijena biljke.Eksperimentalna istraživanja uključuju ispitivanje otpornosti klica (Picea abies L.) na fizički stres od suše. Sadnice su posađene u posude zapremine 2000 cm3, uz različite tretmane (kontrola, štokosorb, mikoriza, stokosorb + mikoriza). Fiziološko stanje presadnica ocjenjivano je mjerenjem potencijala zadržavanja vode i procjenom vitalnosti na ljestvici od 4 stupnja.Rezultati su pokazali da su sadnice s mikorizom i stokosorbom, kao i one s mikorizom, pokazale samo najbolje fiziološko stanje na kraju ispitivanja. Pokus je proveden u stakleniku Instituta za uzgoj šuma Sveučilišta u Göttingenu.