Logo
User Name

Dijana Sulejmanović

University of Bihac

Društvene mreže:

Institucija

O osobinama ličnosti češće se govori kada je potrebno odlučiti o profesionalnoj budućnosti radnika, odrediti da li zaslužuje napredovanje ili ne, da li je vrijedan ulaganja na temelju kapaciteta kojima raspolaže i slično. U praksi, kao i u stručnoj literaturi, nalazimo vidljivo manji broj ispitivanja ličnosti lidera, odnosno rukovodilaca ili vođa neke organizacije ili grupe. Iako se naglašavaju kompetencije koje dobar vođa treba imati, obično su te kompetencije vidljive tek nakon što neko zauzme poziciju vođe. U ovom radu polazimo od problema detekcije osobina ličnosti koje ima dobar vođa, bilo da je riječ o političkom lideru, kapitenu sportskog tima, rukovodiocu radne organizacije ili predstavniku neke neformalne grupe. Prikazom i analizom pregleda radova o osobinama vođe, ispituje se koje osobine ličnosti ukazuju da će pojedinac biti dobar vođa, ili da će – unatoč svim drugim kompetencijama, znanjima i vještinama – biti vođen od strane drugih.

Ljudi o sebi vole misliti kao samostalnima, kriticki svjesnima, individuama koje nisu pijuni i koje imaju stav, ne pokoravajuci se vecini, imuni su na socijalne zaraze. Ipak, svakodnevno smo izloženi socijalnom utjecaju drugih. Sklonost da cinimo osnovnu atribucijsku gresku, odnosno, da vlastito i tuđe ponasanje objasnjavamo iskljucivo osobinama licnosti, podcjenjuje snagu i važnost tog utjecaja. Kako bi sacuvao svoje samopostovanje i, istovremeno, bio ravnopravnim dijelom grupe, covjek se pokorava socijalnom utjecaju, težeci da pronađe savrsenu ravnotežu između onog sto sam želi i ocekivanja grupe kojoj pripada.Naucno proucavanje vrijednosnih orijentacija, kao i vrijednosti uopce, ima veliki naucni, ali i drustveni znacaj, jer se radi o proucavanju faktora koji pokrecu i usmjeravaju ponasanje pojedinca i grupe. Ispitivanje preferencija konformizma i aktivizma – opceg i drustvenog – kao vrijednosnih orijentacija urađeno je na uzorku od 106 odraslih osoba s podrucja Bosanske krajine. Uzorak je cinilo 60 žena (56.6%), a starost ispitanika bila je između 19 i 77 godina.Dobiveni rezultati pokazuju kako prisutnost konformizma te opceg i drustvenog aktivizma kao vrijednosnih orijentacija u tradicionalnom drustvu nije visoka te se može ocekivati da je danas, u XXI stoljecu, i u tradicionalnim sredinama ojacan individiualizam, a da se napusta kolektivizam i održavanje grupne kohezije kao tradicionalne vrijednosti.

28. 12. 2020.
0

Konformizam se obično posmatra kao oblik socijalnog utjecaja gdje se pojedinac prilagođava grupi, odnosno, gdje pojedinac mijenja svoje stavove i ponašanja i prilagođava ih stavovima i ponašanjima grupe kojoj pripada ili kojoj želi da pripada. Cilj ovog rada jeste naglašavanje potrebe da se konformiranje grupi razlikuje od pokornosti grupi. Konformiranje grupi prati želja da se bude što sličniji većini, da se prisvoje grupne vrijednosti ili saznanja, pri čemu pojedinac sam bira da li će se prikloniti grupi ili većini.

Kao rezultat socijalnog utjecaja, fenomen konformizma se može pojaviti u malim grupama, ali i u čitavom društvu kao čin upoređivanja stavova, uvjerenja i ponašanja s normama grupe. Premda samo postojanje društva podrazumijeva postojanje određenog stepena konformizma u vidu popuštanja zahtjevima većine, praćenja trendova i zajedničkih aktivnosti u svrhu napretka čovječanstva, fenomen konformizma istraživački je zanimljiv obično u slučajevima kada podrazumijeva odstupanje pojedinca od vlastitih vrijednosti, stavova, mišljenja i procjena kako bi se priklonio većini, bilo radi toga što sam nije siguran u ispravnost svoje procjene ili pak ne želi ugroziti svoj položaj u određenoj socijalnoj grupi.  Ne postoji jedno, općeprihvaćeno, objašnjenje konformizma. Jedni autori ga određuju kao svako usvajanje grupnih normi, a drugi kao mijenjanje ponašanja uslijed zamišljenog ili stvarnog pritiska grupe. No, mijenjaju li pojedinci svoje mišljenje pod uticajem socijalne sredine ili pak odustaju od vlastitih stavova samo izvana, a privatno zadržavaju svoja uvjerenja? Kakve nedostatke imaju dosadašnja istraživanja konformizma i kako je konformizan ispitivan na našim prostorima i u svijetu, problem je kojim se bavimo u ovom radu. Cilj rada je prikazati historijat i razvoj istraživanja konformizma, od pionirskih radova Sherifa i Ascha do danas, pritom (prateći) dobivene rezultate smjestiti u historijski i društveni okvir.

Dijana Sulejmanović, T. Dragišić

Uvod. Rezultati istraživanja uloge i znacaja porodice i bracnog statusa kao protektivnih faktora u odnosu na suicidalnost muskaraca i žena pokazuju da je stopa suicida visa kod razvedenih i udovaca te da je posebno niska kod osoba koje su u braku i imaju djecu. Cilj ovog istraživanja bio je da se ispita povezanost između porodicnih i partnerskih odnosa i prisutnost suicidalnih misli kod osoba razlicitog bracnog statusa. Metode. Uzorak je cinilo 100 muskaraca i žena iz opste populacije, starosti između 18 i 40 godina. Primjenjen je upitnik sociodemografskih podataka, Skala okupljenosti porodice urbane sredine (SOPUS), Skala zadovoljstva seksualnom komunikacijom (SCS) te Skala pozitivnih i negativnih suicidalnih ideja (PANSI). Rezultati. Rezultati pokazuju postojanje znacajne negativne povezanosti između suicidalnih misli i okupljenosti porodice, odnosno zadovoljstva intimnom komunikacijom. Između žena i muskaraca ne postoje znacajne razlike u prisutnosti suicidalnih misli. Prisutnost suicidalnih misli u ovom uzorku bila je najvisa kod slobodnih, a najniža kod razvedenih, ali te razlike nisu statisticki znacajne. Zakljucak. Rezultati potvrđuju znacaj kvaliteta i kvantiteta porodicnih i partnerskih odnosa za zastitu mentalnog zdravlja pojedinca, pri cemu se protektivna uloga ovih odnosa posebno treba isticati i razvijati kod pojave i prisutnosti suicidalnih misli. Neslaganje dobijenih rezultata sa ranijim nalazima istraživanja o povezanosti bracnog statusa i stope suicida ukazuje na potrebu za daljim proucavanjem porodice i bracnih veza i njihove uloge u suicidalnosti.

...
...
...

Pretplatite se na novosti o BH Akademskom Imeniku

Ova stranica koristi kolačiće da bi vam pružila najbolje iskustvo

Saznaj više