KONFORMIZAM I POLITIČKO PONAŠANJE U TRADICIONALNOJ SREDINI
Ljudi o sebi vole misliti kao samostalnima, kriticki svjesnima, individuama koje nisu pijuni i koje imaju stav, ne pokoravajuci se vecini, imuni su na socijalne zaraze. Ipak, svakodnevno smo izloženi socijalnom utjecaju drugih. Sklonost da cinimo osnovnu atribucijsku gresku, odnosno, da vlastito i tuđe ponasanje objasnjavamo iskljucivo osobinama licnosti, podcjenjuje snagu i važnost tog utjecaja. Kako bi sacuvao svoje samopostovanje i, istovremeno, bio ravnopravnim dijelom grupe, covjek se pokorava socijalnom utjecaju, težeci da pronađe savrsenu ravnotežu između onog sto sam želi i ocekivanja grupe kojoj pripada.Naucno proucavanje vrijednosnih orijentacija, kao i vrijednosti uopce, ima veliki naucni, ali i drustveni znacaj, jer se radi o proucavanju faktora koji pokrecu i usmjeravaju ponasanje pojedinca i grupe. Ispitivanje preferencija konformizma i aktivizma – opceg i drustvenog – kao vrijednosnih orijentacija urađeno je na uzorku od 106 odraslih osoba s podrucja Bosanske krajine. Uzorak je cinilo 60 žena (56.6%), a starost ispitanika bila je između 19 i 77 godina.Dobiveni rezultati pokazuju kako prisutnost konformizma te opceg i drustvenog aktivizma kao vrijednosnih orijentacija u tradicionalnom drustvu nije visoka te se može ocekivati da je danas, u XXI stoljecu, i u tradicionalnim sredinama ojacan individiualizam, a da se napusta kolektivizam i održavanje grupne kohezije kao tradicionalne vrijednosti.