Reason(s) for writing and research problem(s): Bosnia and Herzegovina offers a unique opportunity to examine how education is evolving and adapting in the context of state-building and the extent of efforts made in a still ethnically divided society. It seems very important to examine the role that politics have played in education in Bosnia and Herzegovina throughout history, and the consequences that certain attitudes have had on the current security situation in the country. Aims of the paper (scientific and/or social): This paper aims to determine the consequences of fostering the dominance of politics over education on current relations among citizens in post-conflict Bosnia and Herzegovina, and unveil the impacts of such relations on national security. Methodology/Design: The following methods were used: analytical-synthetic methods, hypothetical-deductive methods, and also axiomatic and comparative methods and, from the data collection perspective, the method of document content analysis, as well as the case study method. Research/paper limitations: The main limitation of this paper is the impossibility to provide a more detailed analysis for the period of 1992-1995. Namely, there are very few available materials that testify to the topic of education in this period. Results/Findings: The results show that all authorities in the observed periods were aware that the ease of their rule and the repetition and maintenance of the ruling relationship depend to a small extent on the character of education. As a result, they carefully selected and prepared curricula and designed educational programs according to their preferences, thus proving the direct impact of politics on education. General conclusion: The impact of politics on education in all three analysed periods of development of education in Bosnia and Herzegovina was confirmed. Given the persistent ethnic polarization, all countries in the region could make fair use of the Council of Europe's expertise, primarily in the areas of human rights, democratic citizenship and cultural diversity. 58 Criminal Justice Issues Year XX, Issue 5, 2020. Halilović-Kibrić – Security Aspects of Fostering the Dominance of Politics Over Education in Bosnia and Herzegovina Research/paper validity: In scientific terms, the research is justified by the need to point out the consequences that the politicized, segregated, fragmented and decentralized education system in Bosnia and Herzegovina has on security issues.

Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Savremeni terorizam je sveprisutan i pojavljuje se u oblicima koji su drasticno razliciti od onih iz proslosti. Međutim, cinjenica koja je uznemirujuca je sve veca uloga žena u terorizmu, jer se u bosanskohercegovackom drustvu žena, cesce poistovjecuje sa pojmom majka, sestra, supruga. Tesko je ženu staviti u kontekst nekog ko propagira teror i nasilje. Zbog toga je definisanje, istraživanje i poznavanje ove pojave u okviru razlicitih naucno-istraživackih paradigmi od velike važnosti. Ciljevi rada (naucni i/ili drustveni): Cilj rada je da se izvrsi analiza terorizma kroz prizmu teorije lijevog realizma, kako bi se utvrdili moguci motivi za prikljucivanje teroristickim organizacijama. Ovaj podatak bi bio od iznimne važnosti pri stvaranju adekvatnih preventivnih mjera. Dok ce s druge strane, sama uloga žena unutar teroristickih organizacija biti analizirana iz ugla feministicke kriminoloske teorije. Metodologija / Dizajn: U ovom radu analizirana je uloga žena u terorizmu kroz prizmu teorije lijevog realizma i feministicke teorije. Posto se radi o teorijskom istraživanju koristene su sve opce-naucne metode, prvenstveno hipoteticko-deduktivna i analiticko-deduktivna metoda. Izvrsen je pregled dostupne literature o terorizmu u okviru kriminoloskih teorija primjenom metode analize sadržaja. Ogranicenja rada: Ogranicenja u ovom radu odnose se prvenstveno na sagledavanje problema u iskljucivo drustveno-ekonomskom okviru, pri cemu su zanemareni drugi faktori koji uticu na odluku za prikljucivanje teroristickim organizacijama. U radu ce biti analizirani motivi za prikljucivanje teroristickim organizacijama koji su determinirani u okviru teorije lijevog realizma i feministicke teorije. Također, utvrđene su iznimno važne cinjenice o motivima za terorizam koje bi bilo potrebno provjeriti empirijskim istraživanjem. Rezultati/Nalazi: Utvrđeno je da se razlozi terorizma mogu tražiti u relativnoj deprivaciji, koja je jedna od osnovnih premisa teorije lijevog realizma. Međutim, relativna deprivacija se može smatrati samo jednim od mnogobrojnih uzroka terorizma, ali ne i jedinim. S druge strane, u okviru analiziranja terorizma kroz prizmu feministicke kriminoloske teorije utvrđeno je da su spoznaje o jednom bitnom segmentu terorizma jako ogranicene. Upravo od neprihvatanja tog stava, da su i žene dio teroristickih organizacija, krecu problemi koji doprinose tome da donosioci odluka ne uzimaju u obzir cinjenicu da je uloga žena u teroristickim aktivnostima posljednjih godina sve važnija. Generalni zakljucak: Potrebno je da se razmatranje terorizma prosiri i na sve one oblasti koje mogu dati kvalitetan odgovor na pitanje terorizma. U okviru rada je u nekoliko navrata naglaseno i dokazano da terorizam nije moguce cjelovito razmatrati bez istraživanja zasnovanih na tezama tradicionalnih, ali i savremenih kriminoloskih teorija. Terorizam kao vrsta nasilja ne može biti preveniran niti kontroliran bez utvrđivanja osnovnih razloga za njegovo postojanje. Zbog toga je potrebno da se okrene teoriji, koja je empirijski provjerena i koja ima svoje implikacije na stvaraoce politika, kako bi žena koja je sve vise ukljucenja u teroristicke aktivnosti postala sastavni dio opcih sigurnosnih politika. Opravdanost istraživanja/rada: Opravdano je zakljuciti da se terorizam jako dobro uklapa u kriminoloski okvir. Terorizam nije moguce cjelovito razmatrati bez kriminoloskih teorija, kao takvih. Ova vrsta nasilja ne može biti prevenirana niti kontrolirana bez utvrđivanja osnovnih etioloskih odrednica terorizama. Zbog toga se cini jako važnim fenomen terorizma izucavati i u okviru kriminoloskih teorijskih paradigmi. -------------------------------------------------- THE ROLE OF WOMEN IN TERRORISM THROUGH THE PRISM OF LEFT REALISM AND FEMINIST THEORY The inspiration for the work and the problem (s) that work addresses (her): Modern terrorism is omnipresent and appears in forms that are drastically different from those of the past. However, the fact that is disturbing is the increasing role of women in tarism, because in Bosnian society women, often identified with the concept of a mother, sister, wife. It's hard to put a woman in the context of someone who promotes terror and violence. Therefore, the definition, research and understanding of this phenomenon in the context of different scientific research paradigms of great importance. The goals of (scientific and / or social): The aim is to analyze terrorism through the prism of the theory of left realism, in order to identify possible motives for connection to terrorist organizations. This information would be of great importance in the creation of adequate preventive measures. While on the other hand, the role of women within the terrorist organization to be analyzed from the perspective of feminist criminological theory. Methodology / Design: In this paper we analyzed the role of women in terrorism through the prism of the theory of left realism and feminist theory. Since this is a theoretical study used all general-scientific methods, primarily a hypothetical-deductive and analytical-deductive method. Inspection of the available literature on terrorism in the context of criminological theory using the method of content analysis. Restrictions: Restrictions in this paper relate primarily to examine the problem in purely socio-economic context, where are ignored other factors that influence the decision to connect to terrorist organizations. They also established an extremely important facts about the motives for terrorism that would be necessary to check the empirical research. Results / Findings: It was found that the reasons for terrorism may seek the relative deprivation, which is one of the basic premises of the theory of realism left. However, the relative deprivation can be considered just one of the many causes of terrorism, but not only. On the other hand, in the context of analyzing terrorism through the prism of feminist criminological theory was found that knowledge of one important segment of terrorism very limited. Precisely by not accepting this position, that women part of terrorist organizations, ranging problems that contribute to policy-makers do not take into account the fact that the role of women in terrorism in recent years more and more important. General conclusion: It is necessary to consider terrorism extended to those areas that can provide a quality answer to the question of terrorism. As part of the work has on several occasions emphasized and demonstrated that terrorism can not be considered complete without a criminological theory. Terrorism as a kind of violence can not be prevented nor controlled without establishing the basic reason for its existence. It is therefore necessary to turn to the theory, which is empirically tested and that has implications for policy makers, to women terrorists' has become an integral part of the general security policy. Justification research / work: It is reasonable to conclude that terrorism really fits well in criminology framework. Terrorism can not be considered complete without a criminological theory, as such. This kind of violence can not be prevented nor controlled without establishing the basic etiological determinant of terrorism.

Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju):  Savremeni terorizam je sveprisutan i pojavljuje se u oblicima koji su drasticno razliciti od onih iz proslosti. Međutim, cinjenica koja je uznemirujuca je sve veca uloga žena u terorizmu, jer se u bosanskohercegovackom drustvu žena, cesce poistovjecuje sa pojmom majka, sestra, supruga. Tesko je ženu staviti u kontekst nekog ko propagira teror i nasilje. Zbog toga je definisanje, istraživanje i poznavanje ove pojave u okviru razlicitih naucno-istraživackih paradigmi od velike važnosti. Ciljevi rada (naucni i/ili drustveni): Cilj rada je da se izvrsi analiza terorizma kroz prizmu teorije lijevog realizma, kako bi se utvrdili moguci motivi za prikljucivanje teroristickim organizacijama. Ovaj podatak bi bio od iznimne važnosti pri stvaranju adekvatnih preventivnih mjera. Dok ce s druge strane, sama uloga žena unutar teroristickih organizacija biti analizirana iz ugla feministicke kriminoloske teorije. Metodologija / Dizajn: U ovom radu analizirana je uloga žena u terorizmu kroz prizmu teorije lijevog realizma i feministicke teorije. Posto se radi o teorijskom istraživanju koristene su sve opce-naucne metode, prvenstveno hipoteticko-deduktivna i analiticko-deduktivna metoda. Izvrsen je pregled dostupne literature o terorizmu u okviru kriminoloskih teorija primjenom metode analize sadržaja. Ogranicenja rada: Ogranicenja u ovom radu odnose se prvenstveno na sagledavanje problema u iskljucivo drustveno-ekonomskom okviru, pri cemu su zanemareni drugi faktori koji uticu na odluku za prikljucivanje teroristickim organizacijama. U radu ce biti analizirani motivi za prikljucivanje teroristickim organizacijama koji su determinirani u okviru teorije lijevog realizma i feministicke teorije. Također, utvrđene su iznimno važne cinjenice o motivima za terorizam koje bi bilo potrebno provjeriti empirijskim istraživanjem. Rezultati/Nalazi: Utvrđeno je da se razlozi terorizma mogu tražiti u relativnoj deprivaciji, koja je jedna od osnovnih premisa teorije lijevog realizma. Međutim, relativna deprivacija se može smatrati samo jednim od mnogobrojnih uzroka terorizma, ali ne i jedinim. S druge strane, u okviru analiziranja terorizma kroz prizmu feministicke kriminoloske teorije utvrđeno je da su spoznaje o jednom bitnom segmentu terorizma jako ogranicene. Upravo od neprihvatanja tog stava, da su i žene dio teroristickih organizacija, krecu problemi koji doprinose tome da donosioci odluka ne uzimaju u obzir cinjenicu da je uloga žena u teroristickim aktivnostima posljednjih godina sve važnija. Generalni zakljucak: Potrebno je da se razmatranje terorizma prosiri i na sve one oblasti koje mogu dati kvalitetan odgovor na pitanje terorizma. U okviru rada je u nekoliko navrata naglaseno i dokazano da terorizam nije moguce cjelovito razmatrati bez istraživanja zasnovanih na tezama tradicionalnih, ali i savremenih kriminoloskih teorija. Terorizam kao vrsta nasilja ne može biti preveniran niti kontroliran bez utvrđivanja osnovnih razloga za njegovo postojanje. Zbog toga je potrebno da se okrene teoriji, koja je empirijski provjerena i koja ima svoje implikacije na stvaraoce politika, kako bi žena koja je sve vise ukljucenja u teroristicke aktivnosti postala sastavni dio opcih sigurnosnih politika. Opravdanost istraživanja/rada: Opravdano je zakljuciti da se terorizam jako dobro uklapa u kriminoloski okvir. Terorizam nije moguce cjelovito razmatrati bez kriminoloskih teorija, kao takvih. Ova vrsta nasilja ne može biti prevenirana niti kontrolirana bez utvrđivanja osnovnih etioloskih odrednica terorizama. Zbog toga se cini jako važnim fenomen terorizma izucavati i u okviru kriminoloskih teorijskih paradigmi.

je svečano promovirana u okviru XV Dana kriminalističkih nauka 07.05.2015. godine, u izdanju Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu. Autori knjige, mr. Zlatko Moratić uposlenik američke ambasade u Sarajevu, i dr.sci. Jasmin Ahić vanredni profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije kroz osam poglavlja na 210 stranica znalački prezentiraju osebujan tekst iz čijih podnaslova, već u sadržaju, naslućujemo izazovne teme koje zavređuju pažnju šire javnosti. Nakon dva pisma preporuke Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i International Criminal Investigative Training Assistance Program BiH (ICITAP), nailazimo na predgovor u kome autori navode osnovne ciljeve kojim su se vodili u pisanju ovog djela, zatim navode izvore koji su doprinijeli kvalitetnijoj obradi teme, te posebno najavljuju da će primarni fokus biti na „američkom modelu“ pratnje VIP ličnosti. Izuzetna važnost ovog savremenog rukopisa ogleda se u korištenju različitih izvora literature provjerenih autora sa Balkana, kao i mnogobrojne literature renomiranih svjetskih stručnjaka širom svijeta, a posebno iz SAD-a koji su dostigli veliki nivo stručnosti vezano za ova pitanja. Iz tog razloga knjiga donosi i one pojmove koji nisu poznati, niti primjenjeni u Bosni i Hercegovini, u čemu se ogleda njen izuzetan doprinos. Knjiga započinje konceptualizacijom nekoliko pojmova koji opredjeljuju problem i predmet istraživanja : Sigurnost, Javna i privatna sigurnost, i Bliska zaštita VIP ličnosti. Bitnost ovog dijela ogleda se u tome da nestručni dio čitalaca dobije kvalitetan uvid i objašnjenje za ono što ih u nastavku očekuje. Nakon toga autori kroz Uvodna razmatranja daju čitaocima, kroz primjere i grafičku ilustraciju, kratak uvid u ono što je predmetom knjige. Poglavlje pod nazivom Nastanak i razvoj snaga za blisku zaštitu – pregled kroz historiju donosi nam kratak osvrt na historiju bavljenja poslovima bliske zaštite, atentate koji su obilježili takvu historiju, te nas upućuje na razloge zašto dolazi do atentata. Cijelo poglavlje prožeto je grafičkim ilustracijama koje čitaocu približavaju stvarnu sliku historije atentata. Posebna pažnja posvećena je razlozima vršenja atentata, potkrepljujući sve adekvatnim i kvalitetnim primjerima. Prikaz knjige “BLISKA ZAŠTITA VIP LIČNOSTI”, ZLATKO MORATIĆ I JASMIN AHIĆ