The Role of Women in Terrorism Through the Prism of Left Realism and Feminist Theory

Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju):  Savremeni terorizam je sveprisutan i pojavljuje se u oblicima koji su drasticno razliciti od onih iz proslosti. Međutim, cinjenica koja je uznemirujuca je sve veca uloga žena u terorizmu, jer se u bosanskohercegovackom drustvu žena, cesce poistovjecuje sa pojmom majka, sestra, supruga. Tesko je ženu staviti u kontekst nekog ko propagira teror i nasilje. Zbog toga je definisanje, istraživanje i poznavanje ove pojave u okviru razlicitih naucno-istraživackih paradigmi od velike važnosti. Ciljevi rada (naucni i/ili drustveni): Cilj rada je da se izvrsi analiza terorizma kroz prizmu teorije lijevog realizma, kako bi se utvrdili moguci motivi za prikljucivanje teroristickim organizacijama. Ovaj podatak bi bio od iznimne važnosti pri stvaranju adekvatnih preventivnih mjera. Dok ce s druge strane, sama uloga žena unutar teroristickih organizacija biti analizirana iz ugla feministicke kriminoloske teorije. Metodologija / Dizajn: U ovom radu analizirana je uloga žena u terorizmu kroz prizmu teorije lijevog realizma i feministicke teorije. Posto se radi o teorijskom istraživanju koristene su sve opce-naucne metode, prvenstveno hipoteticko-deduktivna i analiticko-deduktivna metoda. Izvrsen je pregled dostupne literature o terorizmu u okviru kriminoloskih teorija primjenom metode analize sadržaja. Ogranicenja rada: Ogranicenja u ovom radu odnose se prvenstveno na sagledavanje problema u iskljucivo drustveno-ekonomskom okviru, pri cemu su zanemareni drugi faktori koji uticu na odluku za prikljucivanje teroristickim organizacijama. U radu ce biti analizirani motivi za prikljucivanje teroristickim organizacijama koji su determinirani u okviru teorije lijevog realizma i feministicke teorije. Također, utvrđene su iznimno važne cinjenice o motivima za terorizam koje bi bilo potrebno provjeriti empirijskim istraživanjem. Rezultati/Nalazi: Utvrđeno je da se razlozi terorizma mogu tražiti u relativnoj deprivaciji, koja je jedna od osnovnih premisa teorije lijevog realizma. Međutim, relativna deprivacija se može smatrati samo jednim od mnogobrojnih uzroka terorizma, ali ne i jedinim. S druge strane, u okviru analiziranja terorizma kroz prizmu feministicke kriminoloske teorije utvrđeno je da su spoznaje o jednom bitnom segmentu terorizma jako ogranicene. Upravo od neprihvatanja tog stava, da su i žene dio teroristickih organizacija, krecu problemi koji doprinose tome da donosioci odluka ne uzimaju u obzir cinjenicu da je uloga žena u teroristickim aktivnostima posljednjih godina sve važnija. Generalni zakljucak: Potrebno je da se razmatranje terorizma prosiri i na sve one oblasti koje mogu dati kvalitetan odgovor na pitanje terorizma. U okviru rada je u nekoliko navrata naglaseno i dokazano da terorizam nije moguce cjelovito razmatrati bez istraživanja zasnovanih na tezama tradicionalnih, ali i savremenih kriminoloskih teorija. Terorizam kao vrsta nasilja ne može biti preveniran niti kontroliran bez utvrđivanja osnovnih razloga za njegovo postojanje. Zbog toga je potrebno da se okrene teoriji, koja je empirijski provjerena i koja ima svoje implikacije na stvaraoce politika, kako bi žena koja je sve vise ukljucenja u teroristicke aktivnosti postala sastavni dio opcih sigurnosnih politika. Opravdanost istraživanja/rada: Opravdano je zakljuciti da se terorizam jako dobro uklapa u kriminoloski okvir. Terorizam nije moguce cjelovito razmatrati bez kriminoloskih teorija, kao takvih. Ova vrsta nasilja ne može biti prevenirana niti kontrolirana bez utvrđivanja osnovnih etioloskih odrednica terorizama. Zbog toga se cini jako važnim fenomen terorizma izucavati i u okviru kriminoloskih teorijskih paradigmi.