Uvod: Pravilna prehrana je važan faktor za unapređenje i očuvanje zdravlja. Savremen način života koji karakteriše dug radni dan, neredovan unos hrane, unos bar jednog obroka u toku dana van kuće i promjena navika u prehrani u pogledu izbora, vrste, načina pripreme i količine namirnica u svakodnevnoj prehrani, uz smanjenu fizičku aktivnost, doveli su do porasta broja zdravstvenih problema u čijoj osnovi je nepravilna prehrana. Cilj rada: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati općenito prehrambene navike i status uhranjenosti srednjoškolaca na području općine Travnik, te postoje li određene razlike u navedenim karakteristikama s obzirom na spol. Metodologija: U istraživanje je uključeno 229 učenika uzrasta 15-18 godina, 90 učenika muškog spola i 139 ženskog spola. Kao instrumenti mjerenja korišteni su anketni upitnik koji je izrađen u svrhu ovog istraživanja (22 pitanja o prehrambenim i životnim navikama) i antropometrijska mjerenja (visina i težina). Procjena stepena uhranjenosti provedena je na osnovu percentilnih krivulja, tj. na osnovu izračunatih vrijednosti za visinu i masu u odnosu na godine. Rezultati: Istraživanjem je utvrđeno da prema percentilnim krivuljama 196 (85,59 %) učenika uzrasta od 15-18 godina ima poželjnu tjelesnu težinu, 29 (12,67 %) ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok pretilih učenika nema. Kada je u pitanju konzumiranje kuhanog ručka na osnovu dobivenih rezultata postoji statistički značajna razlika (X 2 =10.400; df=3; Sig.=0.015 (p=0.05)), veći je postotak djevojaka 62 (44,60 %) koje svakodnevno konzumiraju isti u odnosu na mladiće 23 (25,56 %). Zaključak: Rezultati dobiveni ovim istraživanjem pokazali su da je najveći postotak ispitanika muškog 74 (82.22 %) i ženskog spola 122 (87,77 %) normalno uhranjeno, prekomjernu tjelesnu težinu ima 15 (16,67 %) mladića i 14 (10,07 %) djevojaka. Pravilna prehrana je veoma značajna za očuvanje zdravlja i za dug, kvalitetan život. Djeci i mladima je potrebna raznovrsna i uravnotežena prehrana, kako bi povoljno utjecala na rast i razvoj, dobru funkciju imunološkog sistema te mentalnu i radnu sposobnost.

More than ever distribution of fast moving consumer goods (FMCG) between two neighbors, and ex partners in CEFTA 2006, Croatia and B&H becomes in focus of producers and retailers. Mainly because customs liberation that existed between two ex CEFTA partners ceased to be valid by entering Croatia in EU, and leaving CEFTA. Bosnia and Herzegovina was most important trading partner for Croatia, with the highest rate of trade liberalization within CEFTA 2006. At the same time Croatia was the most important trade partner for B&H. According to above mentioned the aim of this paper is to find out the possibility of the promotion of foreign trade between Bosnia and Herzegovina and Croatia for consumer products (milk and dairy products). Those FMCG earlier exchanged between two partners became today more costly. For that reason, to make these products more attractive to their consumers retailers and producers from both countries must jointly work to create greater value, i.e. compensate for the price difference trough creation of the value chain between B&H and Croatia retailers and producers.