Problem upotrebe zabranjenih supstanci (dopinga) u sportu je bio, jeste i bice aktuelan problem koji narusava sam duh sporta, ljepotu i zadovoljstvo, a vrlo cesto i zdravlje sportiste. Zbog toga je neophodno pristupiti rjesavanju ovoga problema, ako je moguce i trajno, mada je to nekada jednostavno neizvodljivo. U istraživanju je ucestvovalo ukupno 200 studenata Fakulteta fizickog vaspitanja i sporta, od cega 100 studenata Univerziteta u Istocnom Sarajevu (Bosna i Hercegovina) i 100 studenata AMU Aligarh PU (Indija), starosne dobi od 18-26 godina. Od ukupnog uzorka 170 (85%) su bili ispitanici muskog pola, dok je 30 (15%) ženskog pola. Osnovni cilj istraživanja je bio da se provjeri nivo znanja i utvrde stavovi studenata i utvrde njihove međusobne razlike o upotrebi zabranjenih supstanci u sportu. Za prikupljanje neophodnih informacija koriscen je anonimni anketni upitnik sa 13 jasno definisanih pitanja, (11 pitanja zatvorenog i 2 pitanja otvorenog tipa) koja su se odnosila na određena znanja, stavove o dopingu u sportu. Dobijeni su relevantni rezultati koji su globalni pokazatelj informisanosti, znanja i stavova populacije studenata fizickog vaspitanja i sporta o sve vecem problemu danasnjeg modernog sporta koga nazivamo doping. Od ukupnog uzorka, cak 85% studenata oba subuzorka su oznacili atletiku kao sport sa najvise doping afera, a zatim slijedi biciklizam (43%), bodi bilding i dizanje tegova (22%), dok su sportske igre sa (28%), Cricket (25%), Streljastvo i Sah sa (19%), kao sportovi sa najmanjim brojem doping afera.

The problem of the use of banned substances (doping) in sport has been, is and will be an ongoing problem that undermines the very spirit of sport, beauty and pleasure, and very often the health of athletes. Therefore, it is essential to solve this problem, if possible, permanently, although it is sometimes simply impossible to do. It is this research that is designed to gain a real insight, express attitudes and perceptions of students on the use of doping in sport that is the information on this sports phenomenon of the modern age. The study included a total of 141 high school students (Gymnasium and Touristic technicians) from Pale, male, aged 15-19 +/- 0.5 years. The main objective of the study was to test the level of knowledge and identify students' attitudes about the use of prohibited substances in sport. To collect the necessary information has been used an anonymous questionnaire with 13 clearly defined questions (11 closed questions and two open-ended questions) that are related to specific knowledge, attitudes about doping in sport. The obtained results are relevant to the global indicator of awareness, knowledge and attitudes of the population of high school students about the problem of today's modern sport which is called doping. As many as 75% of the students the athletics, cycling and sports games marked as sports that are most marked by doping scandals, and 56% were tennis, golf games stated as a sport with the least number of doping scandals.

Antropoloski prostor je vrlo znacajan i primaran u selekciji, usmjeravanju i postizanju rezultata u sportu. To se narocito ispoljava u vrhunskom sportu gdje se postižu izuzetni rezultati. Zavisno od sporta, sportske discipline zavisi i ucesce i uticaj antropoloskog prostora, odnosno njegovih segmenata na ukupan rezultat. Kada se opisuje i definise određena populacija sportista, njihov morfoloski prostor, najcesce se kao parametri analiziraju tjelesna visina, tjelesna masa, bodi mass index, a vrlo cesto i starosna dob ispitanika. Ovi parametri su vrlo pouzdani i daju realnu sliku o morfoloskom prostoru ispitivane populacije. U radu su analizirane razlike u segmentima morfoloskog prostora atleticarki skakacica, finalistkinja Olimpijskih igara u Pekingu. Uzorak je obuhvatio 32 takmicarke u cetiri discipline (skok u dalj, skok u vis, troskok, skok motkom). Analizirane su razlike u tjelesnoj visini, masi tijela, BMI i starosnoj dobi. Za obradu podataka primjenjen je T-test za male nezavisne uzorke koji je potvrdio postojanje statisticki znacajnih razlika u tjelesnoj visini atleticarki u disciplinama: skok u dalj - skok u vis (T=-2.906, p<0.05), skok u vis - troskok (T=3,448; p<0.01), skok u vis - skok motkom (T=3,469; p<0.01). Razlike su potvrđene i u vrijednostima BMI u disciplinama: skok u vis-skok u dalj (T=3,496; p<0.01) i skok u vis-troskok (T=-3,136; p<0.01)

Sažetak: U sprinterskim disciplinama vrlo važno mjesto zauzimaju start i startno ubrzanje koje u velikoj mjeri generise konacni rezultat. U zavisnosti od odgovarajucih individualnih morfoloskih dimenzija, a narocito motorickih i funkcionalnih sposobnosti takmicara mogucnost dobre realizacije ovih parametara je izvjesnija. Međutim, i pored vrhunskih rezultata koje ostvaruju, razlike u ova dva parametra su evidentne, sto u pogledu na konacni rezultat ima određenog efekta. Cilj ovog istraživanja je bio da se utvrde razlike u vremenu startne reakcije i rezultata u sprinterskim disciplinama finalista Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Analizirani su rezultati finalista (24 muska) i 24 (ženska) takmicara koji su nastupili u finalnim trkama na 100m, 200m i 400m. Evaluacija vremena startne reakcije (ms) i rezultata u sprintu (s) bazirala se na izvjestajima koje je službeno objavila Međunarodna atletska federacija (IAAF). Rezultati analize T-testa su pokazali statisticki znacajne razlike u vremenu reakcije kod ženskih takmicara u disciplinama trcanja 100m i 400m (t= -3,220; p<0,01) kao i za discipline 200m i 400m (t=-2,550; p<0,01), za razliku od muskih finalista gdje nisu zabilježene statisticki znacajne razlike. Takođe, u istim disciplinama između polova nisu zabilježene statisticki znacajne razlike, dok su evidentne u postignutim rezultatima u disciplinama 100m (t=-2,842; p<0,05), 200m (t=-11,526; p<0,01) i 400m (t=-27,019; p<0,01).

Coordination plays an important role in solving complex physical activities which arise during a biathlon race. We determined the level of coordination skills by measuring the time of a simple reaction to visual stimulus at rest by measuring the time response of complex reaction to visual stimuli by measuring the eff ect of visual-motor coordination (part of orientation skills – test Piorkowski) and by measuring the eff ect of visual-motor coordination (part of orientation skills – test Krzyzowy). In addition, we conducted a test of the simple and complex reaction aft er a short-term and long- term exercise. Among the tested sportswomen, the best results, both at rest and aft er exercise, have achieved twos Slovak athletes. Both results were above-average and slightly above-average. In order to develop physical coordination, we recommend biathletes to execute: the already known workout in diff erent environmental conditions, while practicing new coordination exercises especially systematics not focusing on their maximum improvement but to gain general skills for practice while implementing them in the fi rst part of the training.