Opći val useljenika, najviše sa prostora Bliskog istoka, ali i iz Afrike, posebice njenog sjevernog dijela, dolazi na granice evropskih i drugih zemalja. Uz opće loše fizičko stanje u kojem se imigranti nalaze, u velikom postotku idu i psihički problemi praćeni očajem i nasilnim ponašanjem, napadima na domaće stanovništvo i njihovu imovinu, itd., što još više produbljuje krizu njihovog statusa u društvu zemlje primateljice, stvarajući neku vrstu začaranog kruga. Cilj istraživanja jeste utvrditi prisustvo nasilničkog ponašanja kod imigranata sa Bliskog Istoka i Sjeveroistočne Afrike po ulasku u novu zemlju. U istraživanju se pošlo od pretpostavki da su imigranti izloženi nasilju i u većem broju su žrtve u odnosu na domaće stanovništvo, te da su imigranti koji dolaze u potrazi za boljim socioekonomskim prilikama više nasilni od onih koji bježe od rata. Uzorak studije obuhvaća 100 ispitanika, useljenika i domaćeg stanovništva, različitog spola, starosti, zemlje podrijetla i drugih demografskih faktora. Ispitivanje je provedeno u „St Andrew Church Refugee Service“ te online radi anonimnosti na području Egipta, Kairo. Podaci su prikupljeni ASEBA Youth Self-Report – YSR upitnikom. Rezultati istraživanja pokazuju da imigrantsko stanovništvo ima značajnije izražen osjećaj da drugi ljudi u društvi imaju želju da im naškode u usporedbi sa domicilnim stanovništvom. U rezultatima istraživanja su predstavljene i razlike između sjeverno-afričkih i blisko-istočnih useljenika u pogledu malicioznog ponašanja prema drugim osobama iz okoline (pošto blisko-istočni imigranti potječu iz regija sa aktualnim i većim ratnim razaranjima). Može se zaključiti da imigranti porijekla sa Bliskog istoka pokazuju veći stepen lošeg postupanja prema drugim ljudima, u poređenju sa sjeverno-afričkim imigrantima.

Cilj rada je utvrditi razlikuju li se srednjoškolci u gradu Živinice u izraženosti kognitivnih stilova uvjetovanih kockanjem s obzirom na spol, dob i vrstu škole. Istraživanje je provedeno u na uzorku od 340 učenika oba spola (170 učenika i 170 učenica) u srednjim školama na području grada Živinice. Zastupljeni su učenici od 1-4 razreda, a dob ispitanika se kreće od 16 do 18 godina. Za potrebe istraživanja korištena su dva mjerna instrumenta: Zambardov upitnik vremenske perspektive eng. Zimbardo TimePerspective Inventory (ZTPI), (Zimbardo i Boyd, 1999), Međunarodni fond varijabli ličnosti (eng. Internacional personality item pool-IPIP) (Goldberg, 1999). Podaci su prikupljeni putem samoiskaza. Rezultati istraživanja pokazuju da je prosječna starosna dob muških ispitanika koji nisu igrali neku od igara na sreću 16,74 godine, dok su oni koji su igrali neku od igara na sreću u prosjeku stari 17,01 godinu. Od ukupno 112 učenika koji su se izjasnili da su igrali neku od igara na sreću, njih 85 ili 68,00% su učenici četverogodišnje strukovne škole, dok je 27 ili 60,00% učenici gimnazije. . Između ženskih učenika sklonih i onih koji nisu skloni kockanju dobivena je statistički značajna razlika u ekstraverziji, jednoj od petofaktorskih dimenzija ličnosti (P<0,05).

Poslednjih decenija sve je prisutnija pojava porasta problema u ponašanju kod djece i adolescenata. Cilj istraživanja je utvrditi razlike u porodičnoj orijentaciji i strukturi porodice između adolescenata sa eksternaliziranim i internaliziranim problemima i tipično razvijenih adolescenata. Uzorak ispitanika čini 587 adolescena oba spola. Istraživanje je realizovano u petnaest osnovnih škola na području Tuzle tako što je iz svake škole uključeno po dva odjeljenja, jedno sedmog i jedno osmog razreda. Uzorak je namjerni (samo sedmi i osmi razredi), a unutar njega metodom slučaja su izabirani razredi. U istraživanju su korištena dva mjerna instrumenta: Youth Self-Report – YRS (Achenbach, 2007) i Skala porodičnog okruženja, verzija za adolescente (Family Envinoment Scale – FES, Moos, Moos, 2009). Rezultati istraživanja upućuju na postojanje razlike između adolescenata koji žive sa oba roditelja i onih koji su iz nepotpune porodice. Statistički značajne razlike uočene su na skalama Agresivno ponašanje (t = - 2,23; p < 0,00), Ponašanje kojim se krše pravila (t = -3,22; p < 0,00) i dimenziji Eksternalizacije (t = -2,82; p < 0,00). Kod porodične orijentacije je također prisutna statistička razlika. Dovodeći u vezu strukturu porodice porodice sa internaliziranim problemima uočeno je da ne postoje statistički značajne razlike.

Cilj rada bio je prikazati rezultate Programa socijalnopedagoških intervencija za učenike koji su u rizičnoj skupini razvijanja problema u ponašanju. Program se provodio u trima osnovnim školama na području grada Tuzle u Bosni i Hercegovini, a realiziran je tijekom 2016./2017. školske godine. Provedena je procjena 500 učenika (248 dječaka i 252 djevojčice) u dobi od 10 do 15 godina, od čega je izdvojeno 86 učenika (39 dječaka i 47 djevojčica) kod kojih je procijenjeno da su u rizičnoj skupini za razvoj problema u ponašanju. Za procjenu je korištena Achenbachova dimenzionalna klasifikacija poremećaja ponašanja (Achenbach, Rescorla, 2001), a da bi se utvrdili efekti Programa, učenici su testirani u inicijalnoj, medijalnoj i finalnoj fazi. Strukturiranim pedagoškim postupcima putem skupnoga i individualnog pristupa došlo je do promjene u ponašanju učenika prema društveno poželjnim modelima. Skupni i individualni susreti s učenicima realizirani su u trajanju od dva sata tjedno, a Programom su putem radionica educirani nastavnici i roditelji. Da bi se prikazale promjene kod učenika s eksternaliziranim i internaliziranim problemima, korištene su deskriptivne statističke metode na Youth Self Report skalama. Programom je potvrđeno očekivanje da će, pravovremenom identifikacijom učenika rizičnih za nastanak problema u ponašanju i pravovremenom i adekvatnom socijalnopedagoškom intervencijom u radu s djecom i njihovim roditeljima, doći do pozitivnih pomaka u ponašanju.