<p>S obzirom na značajni utjecaj Rimskog statuta iz 1998. na način na koji<br />Krivični zakon Bosne i Hercegovine definira krivična djela protiv čovječnosti,<br />ratne zločine i zločin genocida, u ovom radu će se razmatrati pravni pojmovi<br />seksualnog nasilja u svojim različitim vrstama pojava, među kojima silovanje,<br />prisilna trudnoća, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija i prisilna sterilizacija.<br />Vremenskim i prostornim fokusom na međunarodni oružani sukob u Bosni i<br />Hercegovini, navedeni će oblici seksualnog nasilja biti kontekstualizirani kako<br />bi se istovremeno identificirale i dodatne implikacije na pravnoj ravni, no i na<br />posebne kategorije žrtava koje su nepotpuno ili samo djelomično priznate. Ispitati<br />će se poveznica između statuta međunarodnih sudova i tribunala, na jednoj strani,<br />i posljedičnog bosanskohercegovačkog tumačenja u teoriji i praksi navedenih<br />međunarodnih zločina. Teoretski prostor ogleda se u hronolo&scaron;kome identificiranju<br />razvojnih etapa u izgrađivanju dana&scaron;njih pravnih koncepcija, odnosno jedna<br />analiza bit će načinjena na vi&scaron;e nivoa: ispitat će se lokalne koncepcije naspram<br />međunarodnih, te naknadno na zasebnim nivoima Suda Bosne i Hercegovine,<br />Međunarodnoga krivičnoga tribunala za biv&scaron;u Jugoslaviju i ostalih sudova i<br />tribunala. Kori&scaron;tenjem komparativnih i kategorizacijskih zaključaka iz prije<br />navedene sekcije, problematizirat će se i pitanja poput sudskoga tumačenja<br />spolnoga aspekta u pogledu analiziranih slučajeva, kao i svakodnevnih posljedica<br />žrtava pojedinih kategorija. Iako se rad dominantno fokusira na pravnu dimenziju<br />seksualnog nasilja u oružanom sukobu, istovremeno se nudi i analiza s aspekta<br />tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini, odnosno, problematizira se primjena<br />reparacija žrtava kao mehanizma tranzicijske pravde.</p>

Before even opening the book, Democracy by Decree: Prospects and Limits of Imposed Consociational Democracy in Bosnia and Herzegovina captures the reader’s attention with its intriguing and provocative title. But what author Adis Merdzanovic delivers in its pages is equally engaging. Merdzanovic illustrates how the consociational power-sharing arrangements in Bosnia and Herzegovina were imposed by the international community following the wars in the 1990s, rather than genuinely initiated from inside a country, and have, perhaps unsurprisingly, largely failed.