SEKSUALNO NASILJE U ORUŽANOM SUKOBU: IZMEĐU MEĐUNARODNE I BOSANSKOHERCEGOVAČKE TEORIJE I PRAKSE

<p>S obzirom na značajni utjecaj Rimskog statuta iz 1998. na način na koji<br />Krivični zakon Bosne i Hercegovine definira krivična djela protiv čovječnosti,<br />ratne zločine i zločin genocida, u ovom radu će se razmatrati pravni pojmovi<br />seksualnog nasilja u svojim različitim vrstama pojava, među kojima silovanje,<br />prisilna trudnoća, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija i prisilna sterilizacija.<br />Vremenskim i prostornim fokusom na međunarodni oružani sukob u Bosni i<br />Hercegovini, navedeni će oblici seksualnog nasilja biti kontekstualizirani kako<br />bi se istovremeno identificirale i dodatne implikacije na pravnoj ravni, no i na<br />posebne kategorije žrtava koje su nepotpuno ili samo djelomično priznate. Ispitati<br />će se poveznica između statuta međunarodnih sudova i tribunala, na jednoj strani,<br />i posljedičnog bosanskohercegovačkog tumačenja u teoriji i praksi navedenih<br />međunarodnih zločina. Teoretski prostor ogleda se u hronolo&scaron;kome identificiranju<br />razvojnih etapa u izgrađivanju dana&scaron;njih pravnih koncepcija, odnosno jedna<br />analiza bit će načinjena na vi&scaron;e nivoa: ispitat će se lokalne koncepcije naspram<br />međunarodnih, te naknadno na zasebnim nivoima Suda Bosne i Hercegovine,<br />Međunarodnoga krivičnoga tribunala za biv&scaron;u Jugoslaviju i ostalih sudova i<br />tribunala. Kori&scaron;tenjem komparativnih i kategorizacijskih zaključaka iz prije<br />navedene sekcije, problematizirat će se i pitanja poput sudskoga tumačenja<br />spolnoga aspekta u pogledu analiziranih slučajeva, kao i svakodnevnih posljedica<br />žrtava pojedinih kategorija. Iako se rad dominantno fokusira na pravnu dimenziju<br />seksualnog nasilja u oružanom sukobu, istovremeno se nudi i analiza s aspekta<br />tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini, odnosno, problematizira se primjena<br />reparacija žrtava kao mehanizma tranzicijske pravde.</p>