UDK 630*44:582.284 (234 Bjelašnica - Igman) U radu se analizira prisustvo rizomorfi gljiva roda Armillaria u dva šumska ekosistema: gospodarskoj šumi i prašumi planinskog kompleksa Bjelašnica – Igman. Objekti istraživanja pripadaju šumama bukve i jele sa smrčom koje su dominantno zastupljene u ukupnom šumskom resursu Bosne i Hercegovine. Ciljevi istraživanja su bili: (1) utvrđivanje intenziteta prisustva rizomorfi Armillaria spp. u tlu istraživanih šumskih ekosistema, (2) analiza značaja prisustva ovih struktura po zdravstveno stanje šuma i (3) razmatranje uticaja gospodarskih mjera na zakonitosti njihove pojave. Prisustvo podzemnih rizomorfi gljiva utvrđivano je na presjecištima kvadratne mreže rastojanja 75 m x 75 m, u tri cilindrična uzorka zemljišta Ø 15 cm, dubine do 15 cm. Pored prisustva rizomorfi, na presjecištima – stajnim tačkama opažano je zdravstveno stanje drveća i grmlja te karakter gospodarskih mjera. Rezultati istraživanja daju uvid u prisustvo rizomorfi u tlu istraživanih objekata i omogućavaju sagledavanje značaja mikrostaništa za bujnost rasta ovih struktura, što je od značaja i za planiranje i za realizaciju gospodarskih mjera u srodnim šumskim ekosistemima.

U radu je istra`ivana me|upopulacijska varijabilnost morfolo{kih svojstava obi~ne jele (Abies alba Mill.) iz sredi{nje Bosne. Ukupno je istra`ivano 12 svojstava: ~etiri morfolo{ka svojstva ~e{era, {est svojstava sjemena, dva svojstva ljuski ~e{era te odre|eni odnosi svojstava ~e{era. Istra`ivana je varijabilnost za pet populacija koje se razlikuju u geolo{koj i pedolo{koj podlozi, razli~itim fitocenozama, a pripadaju i razli~itim sjemenskim regijama, uz primjenu multivarijantne analize. Sva istra`ivana morfolo{ka svojstva ~e{era, sjemena i ljuski obi~ne jele u populacijama sredi{nje Bosne pokazala su zna~ajnu individualnu, kao i me|upopulacijsku varijabilnost.

U radu je prikazano testiranje upotrebe agregacionih feromona u masovnom hvatanju i kontroli najvažnijih smrčinih potkornjaka (Ips typographus i Pityogenes chalcographus) u Bosni i Hercegovini Korišteni su različiti feromonski mamci i vrste klopki, te je diskutovano o rezultatima.

Određivanje analitičkog izraza za dijametarsku strukturu šumskih nasada je osnova za analizu njihovih različitih strukturnih i produktivnih karakteristika. Statistika empirijske raspodjele prečnika ukazuje da uspješna primjena može može se postići nekom teoretskom distribucijom, kao što su: Gaussova, Poissonova, binomna, Levakovićeva i beta distribucija, najčešće korišćena danas. Cilj ovog rada je evaluacija upotrebe teorijske raspodjele koja opisuje promjer struktura 60 godina starih šumskih zasada smrče. Podaci su sakupljeni na 57 privremenih oglednih ploha u jednodobnim sastojinama smrče u Bosni i Hercegovini.