UDK 630*54:582.632.2(497.6 Sarajevo) U radu je predstavljen metodski pristup utvrđivanja bonitetne dispozicije staništa izdanačkih šuma bukve na području Kantona Sarajevo. Kao primarna naučna građa poslužili su podaci premjera izdanačkih šuma bukve na ovom području koji su obavljeni u toku 2005 i 2006 godine. Za izravnanje visina testiran je veći broj funkcija koje najbolje simuliraju razvojne tendencije sastojina. Izračunate srednje vrijednosti visina po debljinskim stepenima izravnate su primjenom Chapman- Richardove funkcije koja u odnosu na ostale testirane funkcije daje najprihvatljivije izravnanje i najbolje statističke parametre. Istom funkcijom izravnata je gornja i donja granica variranja visina ( H ± t × Sh ).Na taj način je utvrđen pojas ukupnog variranja visina koji je podijeljen na pet jednakih dijelova koji predstavljaju relativne bonitetne klase. Tako je za svaku sredinu bonitetne klase utvrđen matematički model za procjenu boniteta staništa. Nakon toga, utvrđen je matematički model za izračunavanje parcijalnih relativnih boniteta za svaki par izmjerenih ili izračunatih podataka (D1,3 i H ili Ds i Hs).

UDK 630*233 Eksperimentalno ispitivanje mogućnosti primjene mikorize i sintetskog hidrogela za povećanje otpornosti sadnica zaljeva na ekstremnom mjestu bez vode u ljetnim mjesecima, bio je cilj ovog rada. Mikorizne gljive Paxillus sp. soj korišteni su za povećanje aktivne upijajuće površine korijena presadnica, a sintetički hidrogel „Stockosorb“ za povećanje vododrživosti tla u zoni korijena biljke.Eksperimentalna istraživanja uključuju ispitivanje otpornosti klica (Picea abies L.) na fizički stres od suše. Sadnice su posađene u posude zapremine 2000 cm3, uz različite tretmane (kontrola, štokosorb, mikoriza, stokosorb + mikoriza). Fiziološko stanje presadnica ocjenjivano je mjerenjem potencijala zadržavanja vode i procjenom vitalnosti na ljestvici od 4 stupnja.Rezultati su pokazali da su sadnice s mikorizom i stokosorbom, kao i one s mikorizom, pokazale samo najbolje fiziološko stanje na kraju ispitivanja. Pokus je proveden u stakleniku Instituta za uzgoj šuma Sveučilišta u Göttingenu.