Značaj urbane poljoprivrede u hortiterapiji s posebnim osvrtom na grad Mostar (Bosna i Hercegovina)

Neprekidni rast broja stanovnika u urbanim područjima ograničavajući je faktor u uzgoju bilja u gradskim i van gradskim područjima, a rješenje se može pronaći u urbanoj poljoprivredi. Budući da se hortiterapija veoma često provodi u urbanoj sredini logično je da predstavlja oblik urbane poljoprivrede. Pored značaja urbane poljoprivrede u radu se razmatra i nivo (udio) njene zastupljenosti. Kroz cilj rada utvrđen je i značaj hortiterapije u liječenju. Cilj rada bio je istražiti koliko su građani Mostara upoznati s urbanom poljoprivredom i hortiterapijom te dobrobitima koje ona pruža. Rezultat su pokazali da građani Mostara imaju tek dovoljna do osrednja znanja o urbanoj poljoprivredi i hortiterapiji. Mišljenja o zadovoljavajućoj zastupljenosti uzgoja poljoprivrednih kultura i ukrasnog bilja u privatnim dvorištima, gradskim zelenim površinama, gradskim vrtovima i slično propagira većina ispitanika. Najveći broj ispitanika samostalno, ali tek ponekad u okviru obiteljskih, gradskih vrtova te balkona i terasa uzgaja različite poljoprivredne kulture i ukrasno bilje. Građani se u većoj mjeri nezadovoljavaju s gospodarskom koristi od uzgoja bilja u urbanoj sredini. Rad s biljkama na njih ima pozitivne zdravstveno-psihičke uticaje u zadovoljavajućoj mjeri. Također, više od polovine ispitanika posjeduje stav kako urbana poljoprivreda ipak pozitivno utiče na poboljšanje društvenih odnosa u Mostaru. Većina ispitanika uzgaja bilje po ekološkim principima u zadovoljavajućoj mjeri. Razvojem urbane poljoprivrede i hortiterapije poboljšava se zdravstveno-psihičko stanje pojedinaca te se unapređuje gospodarsko stanje, društveni odnosi, okoliš i slično.