Crime Mapping in Bosnia and Herzegovina - Current Situation and Prospects for the Future
Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Tradicionalni sistemi operativnog i analitickog rada sve teže mogu odgovoriti savremenim oblicima kri- minaliteta, prije svega jer ne mogu pružiti dovoljno brze i tacne podatke u svrhu predviđanja i podrske odlucivanju. Geografski informacioni sistemi (e. Geographical Information Systems) koriste kompjuterski obrađene geografske karte za pomoc pri vizualizaciji i pristupu velikoj kolicini podataka sadržanih u odgovarajucim bazama podataka. Na taj nacin, znacajno olaksavaju i ubrzavaju uocavanje kriticnih informa- cija i događaja vezanih za pojavu i trendove kriminala od strane policijskih agencija, kao i njihov pravovremeni odgovor. Samim tim, GIS predstavljaju važnu kariku u bor- bi protiv kriminaliteta pružajuci alatke za mapiranje i analizu kriminaliteta. Dodatno, oni omogucavaju analizu kompleksnih i naizgled nepovezanih događaja i prikaz slo- jevitih, prostornih karti. Ciljevi rada (naucni i/ ili drustveni): U prevenciji i borbi protiv kriminaliteta GIS se mogu koristiti na tri nivoa: mapiranje kriminaliteta, kriminalisticka analitika te istražne i predistražne radnje. U ovom radu autori ce se osvrnuti na sva tri aspekta upotrebe GIS-a s posebnim naglaskom na mogucnosti i pogodnosti koje takvi sistemi pružaju u unapređenju socijalne kontrole kriminaliteta, sto ujedno predstavlja i cilj ovog rada. Metodologija/ dizajn: Da bi postigli postavljene ciljeve rada neophodno ce biti pro- vesti ograniceno i fokusirano teorijsko istraživanje kategorije mapiranja kriminaliteta, ukljucujuci i pravni osvrt na norme koje tretiraju ovu problematiku. Pored navedenog, istraživanje ce obuhvatiti i empirijsko istraživanje na prigodnom uzorku predstavnika institucija koje bi mogle koristiti instrumente mapiranja kriminaliteta u svom radu, kroz koje ce biti primijenjene kako kvantitativne tako i kvalitativne metode analize prikupljene empirijske građe. Polazna teorijska osnova rada bit ce postavljena na tezama koje se naglasavaju u kriminologiji mjesta odnosno kako se cesce naziva okolisna ili ambijentalna kriminologija, ne iskljucujuci i druge teorijske koncepcije kriminalistike te koncepte drugih nauka izvan ili unutar kriminologije. Ogranicenja istraživanja/ rada: Kljucno ogranicenje ovog istraživanja moglo bi biti nepostojanje prakse koriscenja mapiranja kriminaliteta u institucijama formalne so- cijalne kontrole te nespremnost nosilaca rukovodnih funkcija u ovim institucijama za unapređenje rada novim tehnologijama i metodama rada sto je registrovano u nekim ranijim istraživanjima organizacije i funkcionisanja policijskih i pravosudnih institucija. Rezultati/ nalazi: Teoretizirajuci trenutno stanje naznacenih pitanja u Bosni i Hercego- vini, nastojat ce se dati prijedlog konkretnih buducih aktivnosti koje ukljucuju koriste- nje GIS tehnologije u radu policijskih agencija. Generalni zakljucak: U zakljucku ce biti ukazano na mogucnosti i perspektive razvoja ovih tehnologija i viseg nivoa upotrebe u svakodnevnom radu policijskih agencija. Opravdanost istraživanja/ rada: U unapređenju formalnog sistema socijalne kontro- le kriminaliteta temeljnu ulogu imaju spoznaje dobivene kroz naucnoistraživacke po- stupke kojima se nastoje obogatiti znanja kako iz oblasti fenomenologije i etiologije kriminalnog ponasanja tako i o mehanizmima i efektima reakcije na kriminalitet. Kriminologija i druge srodne discipline, koristeci teorijske koncepcije prirodnih, drustvenih i tehnickih nauka, nastoje kontinuirano doprinositi inovacijama u oblasti analize, a onda i uspjesnije kontrole kriminaliteta. Rezultati ispitivanja kapaciteta mapiranja kriminali- teta u nasoj zajednici trebali bi opravdati kako naucni tako i drustveni znacaj ovog rada.