POPLAVNE ŠUME U KRAŠKOM PODRUČJU SUBMEDITERANA HERCEGOVINE
Poplavne šume tvrdih (lužnjak) i mekih (topola, vrba i joha) lišćara u Bosni i Hercegovini općenito su slabo očuvane. Najčešći razlog male očuvanosti su različiti negativni antropogeni uticaji, uglavnom zbog fragmentacije njihovih staništa za različite potrebe života ljudi: poljoprivreda, urbanizacija, razvoj transportne mreže (cestovne i zeljezničke). Ove šume su preostale u manjim skupinama npr. lužnjakove sastojine i sastojine poljskog jasena u dolinama rjeka ili „u trakastom obliku“ vrba, joha i topola uz vodotoke. Naučna i stručna literatura koja obrađuje poplavne šume u BiH je veoma oskudna. Pogotovo je rijetka literatura koja obrađuje poplavne šume na kraškom području Hercegovine. U ovom radu će se na osnovu dosadašnjih istraživanja kao i opažanja autora pokušati prikazati sintaksonomski i geografski pregled poplavnih šuma kraškog područja u Hercegovini. S obzirom na nedovoljnu istraženost ove vegetacije neophodne su daljnje analize i terenski radovi da bi imali jasnu „sliku“ o ovoj vegetaciji i njenim ekološko-vegetacijskim i florističkim karakteristikama.