Lexikon of Architects of the Atlas of Croatian Architecture of XXth Century
Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture dvadesetog stoljeca jest otvorena knjiga: projekt koji se postupno dograđuje, raste, dopunjuje, reizdaje, prosiruje jezicne varijante i medije svog pojavljivanja. Leksikon je svojevrstan sažetak metodoloske tradicije "Atlasa arhitekture" kojim se fenomen hrvatske arhitekture u svojem elementarnom stadiju evidentira i sagledava kroz prizmu autorskoga arhitektonskog postupka. U tom smislu ova knjiga nije zamisljena samo kao resume proteklog vremena vec i kao inicijalna referenca gradnji hrvatskoga kulturoloskog prostora. Objavljeno izdanje predstavlja sezdeset i jednog arhitekta raspoređenih uvriježenim leksikonskim abecednim kljucem, a izlucenih iz generacijskog slijeda arhitekata koji su djelovali u dvadesetom stoljecu, zakljucno s trecim desetljecem, odnosno rođenih do 1930. godine. Na taj nacin pokriven je relevantni opseg arhitektonske produkcije od pocetka stoljeca pa sve do sezdesetih godina. Selekcijskim kljucem prilagođenim nastavnom programu izluceni su autori primarno kao memento studentima Arhitektonskog fakulteta, dok ce buduca izdanja dopunjavati obrađeni period, ali i postupno pomicati generacijski limit prema arhitektima koji su djelovali kako u devetnaestom stoljecu, tako i onima bližim danasnjem trenutku. Prilozi o pojedinom autoru svedeni su na "autorski arak" odnosno na cetiri stranice. Uvodna stranica donosi poziciju autora u generacijskom – kronoloskom slijedu hrvatskih arhitekata. U ovom izdanju radi objektivnosti pregleda oni su predstavljeni unutar sireg odabira autora, ujedno i kao najava povecanog opsega buduceg izdanja Leksikona. Lista je dopunjena evidentiranjem i arhitekata, teoreticara i publicista koji su pisanom rijeci profilirali okvire arhitektonske discipline na podrucju Hrvatske. Sljedeca stranica donosi cinjenice o životu i djelu autora. Faktografski prikaz reduciran je na osnovne biografske i podatke o skolovanju, pripadnosti određenom krugu, odnosno utjecaju autora na nadolazece generacije. Izbor iz djela reduciran je na najznacajnije radove ; selekcionirana djela pripadaju primarno antologijskim primjerima hrvatske arhitekture dvadesetog stoljeca, a tek sekundarno elaboriraju autorovo djelo odnosno opus arhitekta. Posebna pažnja posvecena je preciznosti datacije, kao i egzaktnom pozicioniranju lokaliteta pojedinog djela kako bi se građa mogla koristiti pri obilasku građevina in situ, odnosno profiliranju osobnoga arhitektonskog vodica. Zakljucne dvije stranice "autorskog arka" donose osam slikovnih priloga koji nužno ne prate tekstualni izbor iz djela, ali uz navedeni antologijski kriterij pokusavaju ilustrirati i posebnosti autorskog izraza doticnog arhitekta. Prijelom stranica preuzet je iz medija digitalne prezentacije ; građa knjige ujedno je i građa referentnih nastavnih kolegija, odnosno digitalne skriptarnice preddiplomskog, diplomskog te poslijediplomskog studija Arhitektonskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu. Na kraju knjige donijet je registar arhitekata koji su egzaktno pozicionirani u evidenciji "Atlasa", a trenutacno su zakljuceni s generacijskim pragom 1960. godine ; popis je definiran abecednim i kronoloskim kljucem s obzirom na godinu rođenja autora. Njime su obuhvaceni svi oni arhitekti kojih su djela projektirana ili izvedena na prostoru Hrvatske, kao i oni hrvatski arhitekti kojih su djela vezana uz prostore drugih sredina. Prezentirani su arhitekti: Alfred Albini , Vlado Antolic, Bela Auer, Franjo Bahovec, Helen Baldasar, Aladar Baranyai, Vjekoslav Bastl, Hinko Bauer, Miroslav Begovic, Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Emil Ciciliani, Frane Cota, Andrija Cicin-Sain, Julije De Luca, Juraj Denzler, Nikola Dobrovic, Aleksandar Dragomanovic, Zoja Dumengjic, Hugo Ehrlich, Igor Emili, Stanko Fabris, Ignjat Fischer, Drago Galic, Marijan Haberle, Lavoslav Horvat, Drago Ibler, Mladen Kauzlaric, Josip Kodl, Viktor Kovacic, Slavko Lowy, Rudolf Lubynski, Boris Magas, Juraj Neidhardt, Zlatko Neumann, Radovan Niksic, Kazimir Ostrogovic, Lovro Perkovic, Bogdan Petrovic, Josip Picman, Stjepan Planic, Vladimir Potocnjak, Zvonimir Požgaj, Ivo Radic, Božidar Rasica, Vjenceslav Richter, Josip Seissel, Egon Steinmann, Zdenko Strižic, Neven Segvic, Edo Sen, Nada Silovic, Vladimir Sterk, Vladimir Turina, Antun Ulrich, Dinko Vesanovic, Ivan Vitic, Mladen Vodicka, Zvonimir Vrkljan, Ernest Weissmann, te Ivan Zemljak.