RAZVOJ ZAVISNIH OBJEKATSKIH I NAMJERNIH REČENICA U BOSANSKIM SREDNJOVJEKOVNIM POVELJAMA
<p>Objekatske i namjerne zavisne rečenice razvijaju se gotovo istovremeno – krajem XIV<br />i početkom XV stoljeća, vjerovatno pod utjecajem intenziviranja djelovanja pisarskih<br />kancelarija. I jedne i druge najviše zavise od razvoja nekadašnje optativne partikule da u veznik,<br />što se može pratiti kroz povelje. S obzirom na to da je razvoj u toku, potrebno je razviti kriterije<br />na osnovu kojih bi se moglo pouzdanije utvrditi je li da preraslo u veznik. U radu se predlažu<br />kriteriji upotrebe glagolskog vremena u osnovnom ili prenesenom značenju, mjesta klauze u<br />rečenici, mjesta da u odnosu na glagol koji slijedi, izostavljanja rečeničnih dijelova koji se<br />ponavljaju, lica u predikatu zavisne klauze, rekcije glagola glavne klauze te složenosti predikata<br />zavisne klauze. Pored veznika da, objekatske klauze zabilježene su s veznicima kako i jere,<br />pored implicitnih i upitno-objekatskih klauza s različitim veznicima, a namjerne imaju još i<br />kako da i tako da, iz kojegće se razviti posljedične klauze.</p>