FAKTORI LOŠE ORGANIZACIJE RADA KAO PREDIKTORI SINDROMA IZGARANJA BOLNIČKIH LIJEČNIKA
razinu stresa na radnom mjestu, liječnici su u opasnosti od pojave sindroma izgaranja na radu. Ovim istraživanjem identificirali smo prediktore sindroma izgaranja iz područja organizacije rada u bolničkih liječnika. Provedena je presječna studija koja je obuhvatila 250 bolničkih liječnika zaposlenih u Univerzitetsko-kliničkom centru u Tuzli. Od ukupno 250, njih 160 (64%) je pristalo na sudjelovanje, a 13 (5%) je dostavilo nepotpune podatke u anketama. Konačan broj ispitanika bio je 147 liječnika, dobi 41.24 ± 8.97(SD) godina (58% žena). Za evaluaciju stresora radnog mjesta upotrijebljen je „upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika“ koji je kreiran u Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” u Zagrebu, a za procjenu sindroma izgaranja korišten je „Maslach Burnout Inventory“MBI, preveden na naš jezik. Ova studija pokazala je visoku razinu stresora iz područja loše organizacije rada. Među bolničkim liječnicima zabilježena je visoka razina emocionalne iscrpljenosti (37%), visoka razina depersonalizacije (46%) i niska razina percepcije osobnog dostignuća (50%), a koji se odnose na prisutnost sindroma izgaranja na radu. Glavni prediktor sve tri dimenzije sindroma izgaranja bio je preopterećenost poslom. Dobrom organizacijom posla, kao i kontinuiranim preventivnim intervencijama moglo bi se utjecati na sprečavanje ne samo sindroma izgaranja nego i na pojavu kroničnih obolijevanja liječnika, povezanih sa stresom na radu.