Mikrobiološkom analizom odredili smo prisutnost određenih vrsta bakterija u konzerviranoj sardini. Ukupan broj uzoraka konzervirane sardine je bio 33 kupljenih u Sarajevu u različitm općinama Kantona Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, i Ilidža). Uzorkovano je ukupno 8 uzoraka svježe sardine (n=8) radi analize prisutnosti mikroorganizama. Sardine (Sardina pilchardus Walbaum, 1792) su nakon ulova transportirane do Zavoda za javno zdravstvo FBiH gdje je vršena analiza. Na osnovu mikrobiološke analize svježe sardine izvršili smo izolaciju i identifikaciju slijedećih bakterijskih vrsta: Clostridium spp., Enterobacteriaceae i Salmonella spp., dok se kod konzervirane sardine izvršila izolacija i identifikacija za slijedeće bakterijske vrste: aerobne mezofilne bakterije, Listeria spp. i Clostridium spp. Od 33 uzorka konzerviranih sardina nakon određene inkubacije izolirali smo aerobne mezofilne bakterije i nakon određenih razrjeđenja kod određenih sardina njihov broj je bio veći od MDK. Aerobne mezofilne izolirane su na ukupno 27 uzoraka konzerviranih sardine i njihov broj bio je veći od MDK (<1cfu/g ), a 6 uzoraka je imao manji broj od MDK. U slučaju da nema kolonija za izbrojati umjesto nula pišemo <10 cfu/g. Najveći broj je 519 CFU/g, a najmanji <10 cfu/g. Nakon inkubacije Listeria spp. i Clostridium spp. nisu izolirane u 33 uzorka konzerviranih sardina. Listeria spp. nije dozvoljena u 25 g ispitivanog uzorka, dok Clostridium spp. iznosi <1cfu/g za sve 33 konzerve sardine. Mikrobiološkom analizom osam svježih sardina u periodu od svibnja do srpnja 2015. iz ribarnica na području sljedećih općina grada Sarajeva: Centar, Novi Grad, Stari Grad i Novo Sarajevo, izvršila se izolacija i identifikacija sljedećih bakterija: Salmonella spp., Enterobacteriaceae i Clostridium spp. Iz osam uzoraka svježe sardine Salmonella spp. nije izolirana u 25 g svježe sardine.

Abstract: Background and objectives: In recent years, there is a growing interest on natural and safer antioxidants. So far, little is known about the cytotoxic and (anti) oxidative potential of echinacea (Echinacea purpurea) extracts. Methods: In order to evaluate the antioxidant activity of extracts, total phenolics content and the scavenging capacity on DPPH˙ radicals was determined. The ability of extracts to scavenge superoxide and hydroxyl radicals was tested using electron paramagnetic resonance (EPR) techniques. Also, the extracts were screened for cytotoxicity and antioxidative/prooxidative potential by neutral red and DCFDA assay respectively, using human colon cancer cell line SW480. The cells were exposed to various concentrations of extracts (range: 0, 008 ; 0, 08 ; 0, 8 ; 1 ; 10 i 20 mg/mL) and different treatment times (2, 3, 4 and 24 h). Results: The content of total phenolic compounds of extracts of E. purpurea was 10.57%GAE. The scavenging activity of radicals was found to exhibit 50% of the inhibition value (IC50 value) at the concentration of 15.67 μg/ml for the investigated echinacea extract. Also, the calculated value of 210 mg/ml for hydroxyl and 76.7 mg/ml for superoxide anion radical indicates that the Echinacea extract is rich in antioxidant compounds that neutralize investigated radical species. In in vitro experiments, echinacea extract showed prooxidant effect at lower concentrations and shorter incubation period when SW480 cell line was used as test system. The highest concentration was also the most toxic which is particularly evident after 24 hours of treatment. Conclusions: Echinacea extracts are shown to possess the strong antioxidant potential.

Introduction: Air pollution occurs when the concentration of certain substances (pollutants) reaches a size which causes its toxicity, or in other words, begins to cause harm to human health, fl ora and wildlife.Methods: Measurements were performed in the period from 2005 to 2010, at the measuring point Bjelave-Sarajevo by the method of Griess-Saltzmann. It encompasses the following parameters: NO, NO2, NOx, measured concentrations of pollutants in the atmosphere reduced to normal atmospheric conditions of 293 K (Kelvin) and pressure of 101.3 kPa (kilopascal).Results: NO concentration in the period from 2005 to 2008 was above the permitted value, but the results of research in the period between 2009 and 2010, have shown that there was a decrease in NO concentration in the atmosphere. Measurements show that the concentration of this pollutant is currently declining, which is a positive result compared to the pollution of the atmosphere by nitrogen monoxide. Furthermore, the results of the research showed that the concentration of NO2 for the period of 2005 to 2010, is in the limited values, and that has a decreasing trend, which is also a positive result compared to the pollution of the atmosphere by nitrogen dioxide. Related to the total concentration of NOx in the atmosphere, the results of the research show that their representation corresponds to the limit values existing in the Rulebook on limit values for air quality.Conclusion: The results of the research for the pollution of the atmosphere by nitrogen oxides in the investigated area show that the amount of nitrogen oxides in the atmosphere is in constant decline.

U toku četverogodišnjeg rada (1996.-1999.) analizirana je kvalitativno-kvantitativna zastupljenost mikroorganizama u kravljem mlijeku po fazama proizvodnje i prerade. Ukupno je analizirano 840 uzoraka sirovog i pasteriziranog mlijeka i to: 672 uzorka sirovog mlijeka i 168 uzoraka pasteriziranog mlijeka. Ukupan broj mikroorganizama u sirovom mlijeku bio je od 2,2x10 do 4,9x10/ml, a u pasteriziranom mlijeku od 2,3x10 do 4,3x10/ml.

Tijekom četverogodišnjeg rata (1992.-1995.) grad Sarajevo bio je u potpunom okruženju, podvrgnut stalnom neselektivnom granatiranju civilnih objekata. Pod takvim uvjetima bila je onemogučena dostava namirnica i energenata u grad. Stanovništvo je oskudijevalo namirnicama, posebice visokovrijednima, medu kojima su mlijeko i mliječni proizvodi. Gradska mljekara pretrpjela je velika oštećenja i ostala bez nužnih čimbenika svoje proizvodnje. Da bi se stanovništvo snabdjelo proizvodima iz mljekare, njeni su radnici nalazili drugačija rješenja za nedostatak sirovina, električne energije, vode, pare, repromaterijala i ostalih bitnih čimbenika proizvodnje, pa su uspjeli ostvariti proizvodnju mirnodopskog asortimana; pasteriziranog mlijeka, vrhnja, jogurta, kefira, a povremeno sladoleda, sira i sokova. Proizvodnju je pratila interna mikrobiološka i fizikalno-kemijska kntrola kakvoće, te kontrola od strane verificiranih inspekcijskih tijela, koja je potvrdila zadovoljavajuću kakvoću proizvoda. Svi su proizvodi rađeni na bazi rekonstitucije mliječnog praha. U radu su navedeni svi problemi u proizvodnji s kojima se osoblje mljekare susretalo, te drugi načini njihova rješavanja. Također, dat je i prikaz kakvoće mliječnih proizvoda u ratnom razdoblju s obzirom da su iskustva ove vrste u spomenu­ tim uvjetima bila malo poznata, odlučili smo da ih ovim putem prezentiramo.