<p>U ovom radu bit će predstavljeno istraživanje o pravnim nazivima u savremenim rječnicima bosanskog jezika: u Rječniku bosanskog jezika (Čedić i dr. 2007), Rječniku bosanskoga jezika (Halilović – Palić – Šehović 2010) i Rječniku bosanskog jezika (Jahić 2010–2024). Normativni status pojedinih takvih riječi, njihovo značenje i sinonimi našli su se u središtu pažnje, te je takvu obradu dobilo stotinjak riječi koje se upotrebljavaju u pravnim tekstovima. Posebna pažnja posvetila se pitanjima vezanim za utvrđivanje pravnih pojmova i naziva u rječnicima, normiranosti određenih likova i tvorbi mocijskih parova, a sve s ciljem da se ukaže na put ka normiranju pravnog nazivlja na bosanskom jeziku.</p>
Contemporary linguistic research has increasingly focused on the administrative functional style, its substyles, nature and peculiarities, shortcomings and flaws, as well as influences on other styles. Numerous works dealing with this topic from different aspects have been published. Here, we are referring primarily to works from Croatian and Serbian studies, and in order to point out the importance of dealing with this style in Bosnian studies as well and to encourage the develop ment of Bosnian research in this direction, we dedicate this work to an important characteristic of the administrative style – administrative expressions. Adminis trative expressions – lexemes, constructions and phrases – are typical features of the administrative style and are used in its genres. In order to determine adminis trative expressions in the Bosnian language and confirm their status, it is first nec essary to gain insight into the lexicographical manuals of the Bosnian language in order to understand the relationship of these normative manuals to the lexemes and expressions that are recognized as units characteristic of the administrative style of the Bosnian language, which is also the main goal of this work. Since Rječnik bosanskoga jezika [The Bosnian Language Dictionary] (Halilović – Palić – Šehović, 2010) also has a normative assessment of the included units, we deem appropriate to begin this type of analysis with the content of this dictionary, while the other Bosnain language dictionaries, namely, Rječnik bosanskog jezika (Čedić et al., 2007) and the multi-volume Rječnik bosanskog jezika (Jahić, 2010–2024) served for additional comparison and consultation.
<p style="text-align: justify;">Standardnojezička norma počinje se učiti u ranoj školskoj dobi. Jedan od mnogobrojnih faktora koji utječu na taj proces jeste i jezik udžbenika koji se koriste u nastavi ne samo maternjeg jezika, nego i svih drugih nastavnih predmeta. Stoga je u ovom radu pažnja usmjerena upravo na jezik udžbenika u razrednoj nastavi koji su se koristili i koji se još uvijek koriste u školama u kojima se nastava izvodi na bosanskom jeziku. Upotreba dubleta u tekstovima udžbenika nije nimalo rijetka pojava, te su korišteni dubleti, njihova normativna i upotrebna vrijednost, status u bosanskom jeziku i još pokoje pitanje vezano za njihovo pravopisno obilježavanje postali predmet našeg istraživanja, a sve kako bi se utvrdio njihov utjecaj na razvijanje jezičke pismenosti učenika i komunikacijske kompetencije. </p>
<p>Funkcioniranje triju službenih jezika u Bosni i Hercegovini predstavlja vrlo interesantan model pripremanja tekstova na bosanski, hrvatski i srpski jezik, te se dokumenti važni za pravni sistem naše države objavljuju tako da svaki ima svoje tri vrlo slične <span style="text-decoration: underline;">verzije.</span> U ovom radu analiziratće se dokument s nazivom Preporuke o priznavanju specifičnih oblika učenja na bosanskome i srpskome ili Preporuke o priznavanju specifičnih vidova učenja na hrvatskome, a cilj rada jeste da se izdvoje uočene razlike među verzijama, sagleda odnos različite i jednake upotrebe određenih jezičkih pojava, te rasvijetli gramatička opravdanost prikazanih razlika. Time bi se dodatno sagledao cjelokupan proces nastanka triju verzija jednoga dokumenta, njihovo normativno uporište i vrijednost te, konačno, ukaže na put i<br />stranputice kojim već 20-ak godina hode službeni jezici u BiH.</p>
In Bosnia and Herzegovina the official use of language in a written statement implies the publication of one document in three languages, so that all legal documents have three language versions. In this paper we analyzed the use of adjectives in these texts and singled out generative qualities of the adjectives used to compose the three version of the same text. Furthermore, normative status in each standard is presented separately, which allowed us to normatively assess their use. After the research it was confirmed that the distinction made between the language versions of the texts are based on the suffix formation of certain descriptive and related adjectives from nouns and the selection of different suffixes, and that some differences do not have the necessary normative or stylistic justification.
Ova stranica koristi kolačiće da bi vam pružila najbolje iskustvo
Saznaj više