Među bosnjacima se za poslanika Muhameda, a.s., cesto koristi perzijski izraz Pejgamber, te Resulullah, Nebijjullah, dok se kroz zikr, salavate, ilahije itd., Poslanikovom imenu uglavnom dodaje i atribut „ an-Nebij al-ummij .“ Ova znacajka nije nista drugo doli kur'anski opis Poslanika koji mnogi Bosnjaci spretno umiju prevesti kao „Vjerovjesnik koji ne zna ni citati ni pisati.“ Međutim, izraz ummij je polisemican, odnosno ima i druga znacenja koja nisu zanemariva. Ovaj rad ima za cilj razjasnjavanje tumacenja ovog izraza koja, u najmanju ruku, doprinose sustinskom razumijevanju Muhammedovog poslanstva i dokazuju nadnaravnost Kur'ana.

UDK 378.4:28 Prijevod teksta: Is this the dark age of the Muslim world? Objavljen u: http://www.dawn.com/news/1268180/is-this-the-dark-age-ofthe- muslim-world Sažetak: Postoji jedno rasireno glediste da nauka u muslimanskom svijetu zaostaje za ostatkom svijeta. U muslimanskom svijetu, narocito arapskom, univerziteti su jedan relativno skorasnji fenomen: tri cetvrtine svih arapskih univerziteta utemeljeno je u posljednjih 25 godina dvadesetog stoljeca. Stvaranje produktivne klime za nauku zahtijeva neke fundamentalne preinake u radu univerziteta u muslimanskom svijetu. Na primjer, to ce zahtijevati reviziju i reformu kurikuluma i pedagogije u muslimanskom svijetu na nacin koji ce crpiti saznanja iz najbolje prakse (narocito obrazovanje utemeljeno na istraživackoj metodi ucenja); poticanje sirokog, holistickog i liberalnog obrazovanja; siri multidisciplinarni nacin razmisljanja; vecu autonomiju i efikasnu pedagosku obuku nastavnog osoblja; preusmjeravanje prema onome sto ima veci znacaj i služenje drustvu; zastupanje politike nulte tolerancije prema plagijatima, akademskim prevarama, i krivim poticajima; poduzimanje aktivnosti za rjesavanje kljucnog problema koji se tice jezika na kojem se održava nastava; te angažiranje naucnih akademija, vijeca “nauka u djelu”, i nevladinih tijela kako bi formirali uzore koji ce inspirirati mlađe generacije, a posebno žene, da odaberu naucne karijere. Summary IS THIS THE DARK AGE OF THE MUSLIM WORLD? by Athar Osama and Nidhal Guessoum Translated by: Sumeja Ljevakovic-Subasic i Elvedin Subasic It is prevalent view that in science the Muslim world lags behind the rest of the world. In Muslim, especially Arab countries, universities are relatively new phenomenon: three quarters of all the Arabic universities are founded in the last quarter of the twentieth century. Introduction of a productive climate for science development requires some fundamental changes in functioning of universities in the Muslim world. For example it will require revision and the reform of curriculum as well as a reform of pedagogy, in a way that it will be deriving knowledge from the best practice (especially education that is based upon research study method); encouraging comprehensive, holistic and liberal education; broader multidisciplinary method of thinking; greater autonomy and more effective pedagogical training of teaching staff; redirection towards the matters of greater significance for the society; introducing a policy of non-tolerance towards plagiarism, academic deceptions and wrong motivations; taking action in solving the problem regarding the language used in teaching at the universities; engaging science academies, council ”Science in action” and non-governmental bodies in forming the models that will inspire future generations, especially women to take on a science career.