UDK 634.232:311.16(497.6 Sarajevo) Statističkom korelacijskom analizom nekih svojstava pupova, cvijeta i sjemena divlje trešnje pokušali smo utvrditi stupanj njihove povezanosti. Ovim istraživanjem smo željeli utvrditi zavisnost između duljine i debljine cvjetnih pupova, sa jedne strane, dužine i širine cvijeta i broja cvjetova u gronji, s druge strane, te dužine, širine i debljine sjemena na trećoj strani. Dobiveni rezultati nam omogućavaju da napravimo procjenu obilnosti cvjetanja, te procjenu veličine sjemena a na temelju toga i ploda, što može igrati veliku ulogu kod podizanja sjemenskih plantaža ili kod selekcije divljih trešanja po svojstvu proizvodnosti ploda.

UDK 582.475:577.151.64(497.6) Uporabom 13 izoenzimskih sustava, te analizom 20 gen lokusa, analizirali smo genetičku strukturu populacije 13 populacija smreke (Picea abies (L.) Karst.) iz Bosne i Hercegovine. Rezultati izoenzimske analize su vrijednovani preko alelnih frekvencija koje su obračunate iz razlika između gen lokusa, efektivnog broja alela i te stvarne i očekivane heterozigotnosti. Genetička struktura je prikazana za sve gen lokuse koji su pokazali polimorfizam, u istraživanim populacijama smreke.

UDK 630*232:582.475(497.6 Tarčin)          630*232:577.151.64(497.6 Tarčin) U radu je prikazana mogućnost molekularne analize i identifikacije klonskog materijala iz sjemenskog voćnjaka Kozji Grm kod Tarčina. To je ujedno i usporedna procjena s prethodno urađenom morfološkom analizom sjemena. Unutar ove studije bilo je devet enzimskih sustava s ukupno 12 genskih lokusa, 1e. 52 alela registrirana u klonskom sjemenskom voćnjaku, koji su istraženi na molekularnoj razini. Molekularna metoda identifikacije klonova u ovom slučaju dokazala je svoju jednostavnost i pouzdanost, za razliku od morfoloških pokazatelja, te bi kao takva trebala naći svoje mjesto u procesu uspostavljanja klonskog sjemenskog voćnjaka u budućnosti. Primjenom molekularne metode, a također i morfološke identifikacije, u klonskom sjemenskom nasadu bijelog bora na Kozjem Grmu pronašli smo mnogo više genotipova nego što je projektom predviđeno. Ovi rezultati upućuju na određene pogreške koje su učinjene u procesu podizanja sjemenskog voćnjaka koje se ranije nisu mogle uočiti.

UDK 639.1.057(497.6) U ovom radu prikazana je metodologija kao i glavni rezultati istraživanja koje je proveo Šumarski fakultet Univerzitetaa u Sarajevu tokom 2003. i 2004. godine među lovačkim organizacijama Srednjobosanskog kantona. Cilj rada je prikazati evoluciju broja lovaca prije i poslije rata te njihovu socio-ekonomsku strukturu, obrazovanje i motive za bavljenje lovom u današnjim uslovima.

EUFRO program ispitivanja provenijencije duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) započeo je u proljeće 1972. godine na poligonu Blinje kod Kreševa. Izmjerene su visine, prečnik, stopa preživljavanja, zapremina srednjeg stabla i ukupna zapremina po hektaru u dobi od 32 godine. Statistički značajne razlike za navedene karakteristike nisu pronađene. Međutim, što se visine tiče, najbolja se pokazala 1099 provenijencija (Vasco Pine Grove, SAD) sa srednjom visinom od 20,90 m za prednji raspon 1099 provenijencije i prečnikom od 26, 46 m, a za stopu preživljavanja 1100 provenijencija (Grand Ronde Agency, Oregon, SAD) sa stopom od 37,33 biljaka po jednom lokalitetu. Najveću zapreminu srednjeg stabla imala je provenijencija 1099 i iznosila je 0,3796 m3, a najveću zapreminu po hektaru imala je 1036 provenijencija (Albemi, Britanska Kolumbija, Kanada) i iznosila je 442,54 m3/ha.

Proučavana je intra i interpopulacijska varijabilnost broja kotiledona jele (Abies alba Mill.) u srednjoj Bosni. Statistički značajna intrapopulacijska varijabilnost pronađena je u svim populacijama, ali ne i u međupopulacijskoj.