Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bilo je ocito da je pravosuđe njegova najslabija karika, tako da su napori međunarodne zajednice jos od 1995. godine bili usmjereni na uspostavljanje vladavine prava i jacanje sistema pravosuđa. Od samog pocetka u proces reforme pravosuđa u BiH, bila je ukljucena i međunarodna zajednica koja je obezbijedila inicijalne pretpostavke za uspostavljanje jedinstvenog pravosudnog sistema. Zahvaljujuci njoj su zabilježeni određeni pozitivni trendovi. Paralelno sa pokretanjem procesa reforme pravosuđa otpoceo je i proces integracije BiH u EU. Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je definirajuci trenutak u odnosima između EU i BiH, sto se reflektuje i na dijalog o pravosuđu. Zbog deficita u ostvarivanju demokratskih standarda proces reforme pravosuđa se nastavio intezivnim zalaganjem stranaca sto je rezultiralo pokretanjem strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH. Iako do sada nedovoljno uspjesan, strukturirani dijalog sistematicnijim i sveobuhvatnijim radom mogao bi rijesiti dileme važne za perspektivu reforme. U radu ce se rasvjetliti da su za uspostavu adekvatnog pravosudnog sistema najvažniji međusobno povezani demokratski ciljevi: nezavisno, efikasno i odgovorno pravosuđe, a koji se mogu ostvariti jedino detektovanjem i uklanjanjem nedostataka u pravosudnom sistemu BiH. Kljucne rijeci: pravosuđe, međunarodna zajednica, BiH, Evropska Unija, demokratski ciljevi