Sociopedagogical contents and aspects of Intensive Supervision of Social Service in Bosnia and Herzegovina

Ciljevi ovog istraživanja su (1) opisati socijalnopedagoska obilježja odgojne mjere Pojacani nadzor nadležnog organa socijalne zastite (PNNOSZ) iz perspektive voditelja mjere i maloljetnika kroz procjenu odgojne mjere, procjenu primjene pedagoskih sredstava i kvalitete komunikacije, te (2) utvrditi doprinos mjerenih obilježja u objasnjavanju kvalitete procjene odgojne mjere kod voditelja mjere i maloljetnika. U istraživanju se polazi od teorije posredovanog iskustva ucenja autora Reuvena Feuersteina, kao opce teorije komunikacijskog i pomagackog procesa pomocu koje se pokusavaju objasniti procesi koji se događaju između voditelja mjere i maloljetnika tijekom provođenja odgojne mjere. U istraživanju su sudjelovali maloljetnici muskog spola kojima je izrecena odgojna mjera PNNOSZ i voditelji odgojne mjere (N=121). Istraživanje je provedeno na podrucju Tuzlanskog, Zenicko- Dobojskog, Sarajevskog i Posavskog kantona u Bosni i Hercegovini. Primijenjeni su anketni upitnici koji se sastoje od nekoliko instrumenata, pri cemu postoje paralelne forme anketnog upitnika – jedna za voditelja mjere, a jedna za maloljetnika. Forma anketnog upitnika kojeg popunjava voditelj mjere sadrži: 1. Opca pitanja o voditelju mjere ; 2. Opca socio-demografska pitanja o maloljetniku ; 3. Opca kriminoloska pitanja o maloljetniku, te procjena osobnosti i ponasanja ; 4. Upitnik procjene odgojne mjere (Ricijas, 2006) ; 5. Upitnik procjene primjene pedagoskih sredstava (konstruiran za potrebe ovog istraživanja) ; 6. Upitnik komunikacije u međuljudskim odnosima (Burgoon i Hale, 1987) i 7. Upitnik o rizicnim cimbenicima (Scholte, 1998). Forma anketnog upitnika kojeg popunjava maloljetnik sadrži: 1. Upitnik procjene odgojne mjere (Ricijas, 2006) ; 2. Upitnik procjene primjene pedagoskih sredstava (konstruiran za potrebe ovog istraživanja) i 3. Upitnik komunikacije u međuljudskim odnosima (Burgoon i Hale, 1987). Kako bi se ostvarili istraživacki ciljevi koristene su sljedece metode za obradu podataka: deskriptivne i univarijatne metode obrade podataka, diskriminacijska i hijerarhijska regresijska analiza. Diskriminacijskom analizom utvrđene su razlike u percepciji pojedinih obilježja između voditelja mjere i maloljetnika, dok je hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđen doprinos pojedinih varijabli u objasnjavanju procjene odgojne mjere voditelja mjere i maloljetnika. Rezultati istraživanja pokazuju da je opca procjena korisnosti i utjecaja odgojne mjere PNNOSZ na ponasanje i od strane voditelja mjere i maloljetnika procijenjena pozitivno s visokim vrijednostima. I jedni i drugi vide mjeru kao korisnu i kao nesto sto ima pozitivan ucinak na život i razvoj maloljetnika. Postoje razlike između voditelja mjere i maloljetnika u procjeni odgojne mjere PNNOSZ u primjeni pedagoskih sredstava, kao i dimenzijama komunikacije. Maloljetnici ne uocavaju voditeljeve pohvale, poticaje, zainteresiranost, neposrednost i naklonjenosti u komunikaciji kao i nastojanje za uspostavljanjem povjerenja, vec ih vide vise formalnim nego sto to voditelji mjere ocito žele. Rezultati su nam pokazali da maloljetnici koji su na manjoj razini rizika, te koji vide svoje voditelje vise neposrednima i naklonjeni njima u komunikaciji, pozitivnije procjenjuju odgojnu mjeru, kao i kada ih voditelji vise ukljucuju i poticu na izražavanje vlastitog stava i misljenja, odnosno kada ih hvale i poticu na bolje ponasanje, sto su temeljni principi afirmativnog i participativnog pedagoskog pristupa. Također je potvrđeno kako je ova mjera dobra i korisna za maloljetnike koji se nalaze na razini niskog do umjerenog rizika. Znanstveni i prakticni doprinos istraživanja je usmjeren na unaprijeđivanje kvalitete sustava intervencija prema maloljetnim pociniteljima kaznenih djela, osobito u kontekstu promoviranja prakse temeljene na pokazateljima uspjesnosti, teorijske utemljenosti intervencija i empirijske provjere primjerenosti teorije posredovanog iskustva ucenja u procjeni intervencije.