Black slavonian pig
Crna slavonska svinja je autohtona hrvatska pasmina ciji nastanak datira iz druge polovine 19 stoljeca. Stvorio ju je grof Pfeiffer križanjima krmaca Crne Mangalice s Berksir nerastima, a križanci su povremeno popravljani križanjem s Poland China nerastima. Do 1950-tih Crna slavonska svinja bila je najrasirenija pasmina u Slavoniji i uvelike se koristila za proizvodnju masti i tradicionalnih mesnih proizvoda. Uvođenjem modernih pasmina i križanaca, broj Crnih slavonskih svinja drasticno se smanjio te je tijekom 1990-tih opstanak pasmine postao ugrožen. Kao rezultat poduzetih mjera zastite i državnih poticaja efektivna populacija dosta se povecala posljednjih godina te u 2008. godini brojala 78 nerasta i 669 krmaca. Pasmina je dobro prilagođena za držanje na otvorenom i tradicionalni sustav uzgoja koji ukljucuje iskoristavanje pasnjaka i sumskih ispasa uz prihranu malim kolicinama žitarica. Velicina legala je mala, u prosjeku 7 do 8 prasadi. Tovne sposobnosti također su skromne uz niske dnevne priraste i visok udio masti u trupu. Međutim, pasmina se odlikuje dobrom kakvocom mesa uz posebice visok udio intramuskularne masnoce (6-7%) i visoku vrijednost mesnih prerađevina. Povecanje proizvodnje i razvoj tržista tradicionalnih mesnih proizvoda, kao sto je Slavonski kulen, može u buducnosti predstavljati najbolji put za dugorocno ocuvanje Crne slavonske pasmine kao sastavnog dijela bioloske raznolikosti.