Triggers of myocardial infarction regarding its site

Cilj rada je bio utvrditi ucestalost precipitirajucih cimbenika infarkta miokarda (IM) u odnosu na njegovu lokalizaciju. Anamnesticki podaci o pocetku IM analizirani us u 1481 bolesnika, lijecenih u koronarnim jedinicama KB Split, u razdoblju od 1990. do 1994. godine. Obrađeno je 750 bolesnika s IM na prednjoj, te 731 bolesnik s IM na donjoj stijenci miokarda. Nastanak IM bio je najcesci tijekom mirovanja bez utvrđenog precipitirajuceg cimbenika, i to u 44% bolesnika s IM donje, te u 67% bolesnika s IM prednje stijenke. U bolesnika bez utvrđenog precipitirajuceg cimbenika najveci je broj IM obje lokalizacije nastao u intervalu od 6 do 9 sati ujutro (p<0, 01), sto je znacajnije izraženo u bolesnika s donjim IM (p<0, 01). Nasuprot tome, u bolesnika s utvrđenim precipitirajucim cimbenicima, ucestalost IM bila je ravnomjerno raspoređena tijekom cijelog dana. Pocetak inferiornog IM bio je znacajno rjeđi u mirovanju (44% prema 67%, p<0, 01), a znacajno cesci tijekom meteoroloskog stresa (2% prema 9%, p<0, 01), mentalnog stresa (3% prema 10%, p<0, 01), nakon obroka (3% prema 13%, p<0, 01), te uz abuzus nikotina (1, 5% prema 6%, p<0, 01). Nastanak IM u mirovanju cesci je u jutarnjim satima u bolesnika s lokalizacijom na donjoj nego u onih s lokalizacijom na prednjoj stijenci (31% prema 24%, p<0, 05). Napor kao precipitirajuci cimbenik je bio znacajno zastupljeniji u bolesnika s prednjom nego u onih s donjom lokalizacijom IM (22% prema 16%, p<0, 05). U bolesnika s inferiornim IM bilo je znacajno vise pusaca (53% prema 42%, p<0, 01), dok je u bolesnika s anteriornim IM bilo znacajno vise hipertonicara (32% prema 21%, p<0, 01) i hiperkolesterolemicara (33% prema 26%, p<0, 05). rezultati upucuju na zakljucak, da je utjecaj vegetativnog tonusa izrazitiji pri nastanku inferiornog IM.