Štete na dubećim stablima pri primjeni različitih sustava pridobivanja drva

S obzirom na sve veći nedostatak šumskih radnika i zbog toga na otežano ostvarivanje plana sječe neizbježno je da šumarska poduzeća razmatraju, među ostalim, mogućnosti uporabe suvremenih strojeva u tehnološkom procesu sječe stabala i izrade drvnih sortimenata i forvardera u fazi izvoženja drva. Primjena te tehnologije rada u šumarstvu BiH nameće i potrebu istraživanja njezina utjecaja na šumski ekosustav. Stoga se u ovom radu prikazuju rezultati oštećivanja preostalih stabala u sastojini pri primjeni djelomično i potpuno mehaniziranoga sustava pridobivanja drva. Istraživanje je provedeno na području kojim gospodari Šumsko privredno društvo »Unsko-sanske šume« d.o.o. Bosanska Krupa, u Podružnici šumarija Ključ. U dva šumska odjela postavljena je mreža dimenzija 200 × 200 m i ogledne plohe u obliku kruga polumjera 25 m i površine 0,19625 ha. Analizirana su sva oštećena preostala stabla na oglednim plohama prsnoga promjera iznad 5 cm i snimljeni ovi podaci: vrsta drveća, prsni promjer, vrsta oštećenja, mjesto oštećenja i veličina oštećenja. U jednom analiziranom šumskom odjelu primijenjeni su ručno-strojna sječa i izrada motornim pilama te forvarder, skider s vitlom i samarica za privlačenje drva – djelomično mehanizirani sustav pridobivanja drva. U drugom šumskom odjelu primijenjen je harvester za sječu stabala i izradu šumskih drvnih sortimenata ili samo za izradu šumskih drvnih sortimenata od stabala posječenih motornom pilom (udaljenija stabla od puta i stabla velikih promjera), te forvarder za privlačenje (izvoženje) drva – uvjetno određeno kao potpuno mehanizirani sustav pridobivanja drva (sustav harvester i forvarder). Primjena harvestera i forvardera u tehnološkom procesu pridobivanja drva uzrokovala je oštećenja na 13,21 % preostalih stabala u analiziranom šumskom odjelu koji obuhvaća visoke šume s prirodnom obnovom i šumske kulture. Analiza prikupljenih podataka pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike u udjelu oštećenih stabala tijekom primjene promatranih sustava pridobivanja drva u visokim šumama s prirodnom obnovom (χ2 p = 0,1005). Najčešća vrsta oštećenja u oba slučaja je »oguljena kora i oštećeno drvo«. Najveći je broj oštećenja zabilježen na žilištu i pridanku kod djelomično mehaniziranoga sustava pridobivanja drva, odnosno na deblu i pridanku kod potpuno mehaniziranoga sustava pridobivanja drva. Radi dobivanja pouzdanijih rezultata potrebno je nastaviti sa sličnim istraživanjima kojima bi se obuhvatio veći broj utjecajnih čimbenika.