UČINCI MOBINGA NA PRIVREMENU SPRIJEČENOST ZA RAD U MEDICINSKIH SESTARA-TEHNIČARA

1 Kljucne rijeci: stres, mobing, žrtve mobinga, privremena sprijecenost za rad SAŽETAK: Mobing ili psiholosko zlostavljanje usmjereno je prema jednom pojedincu koji je stavljen u poziciju u kojoj je bespomocan i u nemogucnosti da se zastiti od stalnih maltretirajucih aktivnosti. Mobing ima negativne posljedice na zdravlje zaposlenih, sto povecava stopu izostanka s posla zbog bolovanja. Cilj rada je procijeniti ucinke mobinga na privremenu sprijecenost za rad (apsentizam) u medicinskih tehnicara. Prospektivnom studijom poprecnog presjeka analizirali smo stopu prevalencije mobinga i njegove ucinke na apsentizam u medicinskih tehnicara u primarnoj njezi. U istraživanju smo se koristili validnim upitnikom samoodgovorom među 274 (239 žena i 35 muskaraca) medicinskih tehnicara. Za analizu rezultata primjenjivao se standardni Statisticki paket za drustvena istraživanja (SPSS) verzija 10.0. Statisticke hipoteze testirane su na razini od α = 0.05. Među ispitanicima 87% bile su žene. Oko 54% ispitanika imalo je iskustvo mobinga u prethodnoj godini, a 24% (36/147) bilo je perzistentno izloženo mobing ponasanju (žrtve mobinga). Ispitanici s iskustvom mobinga statisticki cesce su imali sve simptome vezane za stres i mobing, izuzev depresije i nesanice. Oko 22% ispitanika se izjasnilo da se koristilo privremenom sprijecenoscu za rad (bolovanjem). Srednja vrijednost izgubljenih radnih dana po ispitaniku je M±SD= 6,76±22,00 (rang: 1-180) dana. Bolovanje kao i dužina bolovanja su statisticki znacajno udruženi s ocjenom trenutne radne sposobnosti, ocjenom odnosa zdravlja i radnih zadataka (WAI) i mobingom (P=0,001). Mobing je rasirena pojava među zdravstvenim radnicima. Vise od pola medicinskih sestaratehnicara je bilo izloženo mobingu u prethodnoj godini. Osobe koje su prijavile mobing dva su puta cesce bile na bolovanju.