Siromaštvo i prehrana s aspekta morala i proizvodnih potencijala suvremenog društva

Siromaštvo je povezano s nedostatkom hrane, što utječe na pothranjenost siromašne populacije. Pothranjenost i siromaštvo međusobno se jačaju, a etička pitanja uključuju globalna donošenja odluka o potrebama osiguranja pravednije raspodjele dobara, te time i esencijalnih hranjivih sastojaka za sve ljude na planeti Zemlji. Cilj ovog rada je prikazati korelaciju između siromaštva i prehrane s aspekta morala i proizvodnih potencijala suvremenog društva. Siromaštvo može imati značajan utjecaj na etiku i moral ljudi. Za razliku od bogatijeg društva, siromašni u svakodnevnim prioritetima daju akcenat preživljavanju, koje se često postavlja nad etičkim vrijednostima. Posljedice siromaštva su raznovrsne, a nedostaci hrane i esencijalnih nutrijenata mogu dovesti do raznih zdravstvenih problema. S aspekta etike posljedice izbora i raspodjele hrane imaju ogroman utjecaj na: zdravlje i kvalitetu života ljudi, izrabljivačku proizvodnu praksu, nehumano postupanje sa životinjama i posebno na okoliš. Siromaštvo često narušava moralne vrijednosti ljudi, jer im nerijetko očaj daje poticaj da budu nemoralni, pa je to posebno značajno etičko pitanje, za koje je uvijek potrebno identificirati konkretna racionalna rješenja. S aspekta društvene sredine gdje siromaštvo nastaje i njegove veličine, postoji definirano apsolutno i relativno siromaštvo. Apsolutno siromaštvo ili neimaština odnosi se na nedostatak osnovnih ljudskih potreba, što obično uključuje: hranu, vodu, sanitarije, odjeću, stanovanje, zdravstvenu skrb i obrazovanje. Relativno siromaštvo je kontekstualno definirano kao ekonomska nejednakost u mjestu ili društvu u kojem ljudi žive i često je prisutno u razvijenim društvima. Kod obje kategorije siromaštva postoji izražen nedostatak svakodnevnog unosa esencijalnih nutrijenata. Uzroci siromaštva i gladi nisu nedostaci prirodnih resursa ili previše ljudi na planeti Zemlji. Rezultati procjena pokazuju da su prirodni resursi mnogo veći nego potrebe za hranom. Trećina svijeta raspolaže znatnim viškom hrane i uživa u prekomjernom trošenju novaca na manje bitne i stvari kao što je moda, a druge dvije trećine ima manjak hranjivih tvari pa su kod njih često prisutne bolesti, a posebno malnutricija i pothranjenost. Potrebno je snažnije otvoriti filozofsko-socijalne i ekonomske perspektive etičkog tretmana siromaštva i njegovog utjecaja na prehranu i zdravlje stanovništva. To podrazumijeva institucionalna rješenja i moralnu obavezu da se svima osigura dostupnost zdrave hrane i savremene dijetetske prakse, dostupnost održivog zaposlenja i zdravog okruženja.