Logo
Nazad
I. Bogut, J. Pavličević, D. Petrović, S. Ivanković, M. Ivankovic, D. Galović
0 2007.

Assessment of hydrological system regulation and its effect on fish population in the area of Mostarsko blato

Mostarsko blato povrsine 3800 ha je najniži horizont u slijevu rijeke Listice. Smjesteno je na nadmorskoj visini od 225 m.n.m. do 245 m.n.m., a okruženo je brdima Orlovcem, Mikuljacom, Viracom, Trlom i Vardom. Srednja godisnja temperatura zraka je 14 oC. Najhladniji mjeseci su prosinac, sijecanj i veljaca, a najtopliji srpanj i kolovoz. Podrucje Mostarskog blata ima godisnje padaline od 1780 l/m2 s oko 140 kisnih dana tijekom godine. Osim rijeke Listice i povremene rijeke Ugrovace koja je bujicnog karaktera u sredisnjem dijelu polja, rijeka Listica prima vode Crnasnice i Mokrasnice. Problem plavljenja Mostarskog blata razmatra se jos od 1900. godine. U cilju smanjenja poplava projektiran je i 1947. godine izgrađen tunel Varda. Voda se osim tunelom iz Mostarskog blata odvodi i ponorima Krenica, Kosina, Renkovaca te Krusevo ponorom i Velikom jamom. Navedeni ponori važni su za pojavu endemske riblje vrste prikanca (Phoxinellus pseudalepidotus). Prema starijim literaturnim podacima osim prikanca i potocne pastrve (Salmo trutta m.fario) u rijeci Listici obitavala je neretvanska mekousna (Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus) i jegulja (Anguilla anguilla). Danas u rijeci Listici i porjecjima žive samo tri riblje vrste: prikanac, potocna i dužicasta pastrva. Uvidom u dokumentaciju izgradnje hidroelektrane Mostarsko blato i djelomicnim uređenjem korita rijeke Listice, misljenja smo da nece doci do ugroze ribljih vrsta koje naseljavaju rijeku Listicu i porjecja.


Pretplatite se na novosti o BH Akademskom Imeniku

Ova stranica koristi kolačiće da bi vam pružila najbolje iskustvo

Saznaj više